Tri baltičke države – Litva, Latvija i Estonija – donijele su povijesnu odluku o isključenju iz sovjetskog naslijeđa BRELL električnog sustava koji ih povezuje s Rusijom i Bjelorusijom.

Prema planu, 8. veljače Estonija, Latvija i Litva odspojit će se od ruske mreže i privremeno funkcionirati kao izolirani sustav oslanjajući se isključivo na vlastitu proizvodnju električne energije. Sljedećeg dana, 9. veljače, započet će proces sinkronizacije s Kontinentalnom europskom sinkronizacijskom zonom, koja obuhvaća većinu zemalja Europske unije.

U glavnom gradu Litve, Vilniusu, postavljen je sat koji odbrohava preostalih 100 dana do potpune energetske samostalnosti čime se simbolizira kraj razdoblja ovisnosti o ruskoj elektroenergetskoj infrastrukturi, piše CNN.

Projekt modernizacije i energetske neovisnosti započeo je prije gotovo 20 godina, nakon pristupanja ovih zemalja Europskoj uniji i NATO-u 2004. godine. U sklopu projekta obnovljena je postojeća infrastruktura te izgrađeni novi električni vodovi, uključujući podmorske kabele prema Finskoj i Švedskoj te prekozemna veza LitPol koja povezuje Litvu i Poljsku. Time su baltičke zemlje, nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, prestale kupovati električnu energiju iz Moskve.

Kaspars Melnis, latvijski ministar za klimu i energiju, kazao je za Deutesche Welle da su baltičke zemlje “malo tržište za električnu energiju”, tako da se projekt isključenja odnosi na “obranu, energetsku sigurnost, neovisnost i gospodarstvo”, dodavši pritom da električna energija u ovom procesu neće poskupjeti.

Sumnjiva oštećenja
Europska unija snažno podupire ovaj projekt s investicijom od 1,23 milijarde eura u nove spojne veze. Glavna poveznica s europskom mrežom bit će preko LitPol Link dalekovoda između Poljske i Litve. Dodatno, baltičke zemlje već su povezane sa skandinavskim tržištem električne energije preko podmorskih kabela – NordBalt povezuje Litvu sa Švedskom, dok Estonija ima dvije veze s Finskom (Estlink 1 i 2).

Unatoč nedavnom incidentu s oštećenjem Estlink 2 kabela lanjskog prosinca, za koji se sumnja da je povezan s ruskom flotom, Europska komisija potvrdila je da taj događaj neće ugroziti planirano isključenje iz ruske mreže zahvaljujući dodatnim kapacitetima koje su baltičke zemlje izgradile tijekom godina.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Također, NATO je uspostavio novu misiju za zaštitu podmorskih kabela u Baltičkom moru. Na konferenciji za novinare, na kojoj je najavljen novi NATO program za rješavanje tog problema, estonski ministar klime Yoko Alender rekao je da sumnja da su pojačani napadi na te kabele način na koji Rusija upozorava svoje baltičke susjede da, unatoč njihovom izlasku iz elektroenergetskog sustava, i dalje ima značajan utjecaj.

Na meti elitnih hakera
U svjetlu mogućih prijetnji, vlasti zemalja Baltika poduzimaju dodatne mjere zaštite kritične energetske infrastrukture kao i za potencijalne kibernetičke napade. Kako piše Politico, ruske hakerske skupine povezane s državom pojačale su kibernetičke napade na ukrajinski energetski sustav od početka invazije 2022. godine, a nedavno su proširile te napade i na ostatak Europe, posebno na istočne i baltičke zemlje, upozoravaju kibernetički istraživači.

Inače, piše Politico, Moskva je čak angažirala jednu od svojih najelitnijih hakerskih skupina, poznatu kao Sandworm, za te zadatke, prema podacima Googlea. “Akteri poput Sandworma, koji su srušili mrežu u Ukrajini, promatraju i ostatak istočne Europe… Ne treba ih olako shvatiti, posebno sada”, rekao je John Hultquist, glavni analitičar u Mandiantu, Googleovoj tvrtki za kibernetičku obranu i obavještavanje o prijetnjama.

Isključivanjem s ruskog sustava opskrbe električnom energijom, s ukupnom populacijom od 6,1 milijun stanovnika, baltičke zemlje pokazuju svoju čvrstu opredijeljenost za europsku budućnost i energetsku neovisnost. To je ujedno i važan korak u ostvarivanju cilja EU-a da do 2030. godine sve članice mogu uvoziti ili izvoziti najmanje 15 posto proizvedene električne energije u druge zemlje Unije.