Usvajanje modela umjetne inteligencije (AI) od strane tvrtki u Sloveniji poraslo je 84% u 2024., dosegnuvši udio od 21% u svim poduzećima aktivnim u zemlji i sletjevši znatno iznad prosjeka Europske unije od oko 13%, pokazuje analiza koju je objavila Erste Grupa.

Osim Slovenije, i druge zemlje srednje i istočne Europe zaostaju za prosjekom EU-a, a Rumunjska je završila na posljednjem mjestu s udjelom od oko tri posto unatoč stopostotnom povećanju upotrebe umjetne inteligencije od strane lokalnih tvrtki u 2024.

Danska na vrhu
Ostale zemlje jugoistočne Europe navedene u Ersteovoj analizi su Hrvatska – gdje je oko 12% tvrtki koristilo AI prošle godine, Grčka s udjelom nešto ispod 10%, te Bugarska sa 6%, piše Seenews. Na razini cijele Europe, na vrhu je Danska, a slijede Švedska i Belgija. Slovenija je sedma, dok je Hrvatska na trinaestom mjestu, ispod prosjeka Europske unije.

Stalni napredak u modelima umjetne inteligencije i njihova povećana dostupnost ubrzali su njihovo prihvaćanje od strane tvrtki, s ciljem poboljšanja učinkovitosti i automatizacije rutinskih zadataka. Godina 2024. bila je transformativna, s prosječnim porastom od 68% u broju tvrtki u EU-u koje koriste barem jedan oblik umjetne inteligencije.

Na samom začelju su Mađarska, Poljska i Rumunjska, gdje mnogo manje od 10 posto tvrtki koristi alate umjetne inteligencije.

Unatoč povećanju upotrebe umjetne inteligencije od 100% u Mađarskoj i Rumunjskoj, i dalje postoji značajan potencijal za daljnji rast u nadolazećim godinama. Važno je napomenuti da razlika u usvajanju umjetne inteligencije nije isključivo posljedica nevoljkosti ili nesposobnosti da se prihvate nove tehnologije, budući da industrijalizirana gospodarstva mogu imati manje koristi od tehnologija umjetne inteligencije u usporedbi s njihovim kolegama orijentiranim na usluge.

Možda razlog hrvatskom zaostajanju leži i u činjenici da država još uvijek nije kreirala nacionalnu AI strategiju. Aco Momčilović, renomirani istraživač umjetne inteligencije i predsjednik Globalnog instituta za etiku umjetne inteligencije, kao i tvorac koncepta National AI Capital, godinama se zalaže za kreiranje takve strategije.

“Nedostatak nacionalne AI strategije u Hrvatskoj može se pripisati različitim čimbenicima, uključujući administrativne izazove i potrebu za usklađivanjem s europskim smjernicama. Meni se čini da najviše nedostaje političke volje i rekao bih još važnije – svijesti o važnosti AI-a općenito i takvih dokumenata.”

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Izazov konkurentnosti
Unatoč tome, kaže kako mnoge hrvatske tvrtke već integriraju AI alate u svoje poslovanje, što pokazuje njihovu prilagodljivost i inovativnost.

“Pitanje je hoće li ta brzina implementacije biti dovoljna za većinu kompanija da ostanu konkurentne. Razvoj i implementacija nacionalne strategije mogli bi dodatno potaknuti ove inicijative i osigurati konkurentnost Hrvatske na globalnoj razini, ali isto tako, ignoriranje bi nas moglo staviti u nepovoljan položaj.

Samo za usporedbu, nedavno je u Beogradu održana velika konferencija na temu AI-a, gdje su bili prisutni neki od vodećih svjetskih autoriteta, kao Stuart Russell, na strani pozvanih govornika. Mislim da to dovoljno govori o razlici u pristupu.”, upozorava Momčilović.

Vrlo je važno, zaključuje, da opća populacija razumije utjecaj umjetne inteligencije na ekonomiju i društvo. Ako ništa drugo, valjali bismo znati kako će umjetna inteligencija presudno utjecati na tržište rada. Najveći udio onih koji će ostati bez posla ili će se njihovi svakodnevni zadaci znatno promijeniti je među radnicima u poštanskim uredima, na šalterima banaka i blagajnama, a ništa sigurnije nije ni radno mjesto onih koji prodaju karte ili unose podatke.

Ukratko, u opasnosti su oni poslovi koje umjetna inteligencija već sada na neki način djelomično može zamijeniti ili njihov rad nadopuniti, ubrzati ili čak poboljšati.