Stabilnost, pravednost i izvjesnost, uz daljnje rasterećenje, ono je što poduzetnici žele od poreznog sustava i što kroz Poreznu konferenciju, održanu u petak u Zagrebu, već godinama poručuju ministrima financija.

Vapaje predstavnika više kompanija ministar Marko Primorac strpljivo je slušao, što je dobar znak jer bi njegov prethodnik, pritisnut obavezama, uglavnom propustio raspravu predstavnika kompanija. No, pitanje je što će od poručenog usvojiti. U svakom slučaju, izgraditi pravedan sustav, kako i sam Primorac kaže, nije jednostavno.

“Pravednost svatko vidi na svoj način, kao i ljepotu. Njezin koncept je vrlo fluidan”, poručuje Primorac uvjeren da sve izmjene koje su ove godine stupile na snagu pridonose upravo pravednosti, ali i učinkovitosti i dosljednosti poreznog sustava. Prvenstveno tu misli na oporezivanje nekretnina.

Okruženje povoljnije
Hotelijerska industrija čvrsto je stala uz ovaj porez, kaže Marko Čižmek, član Uprave Valamar Riviere. “Ostaje činjenica da smo kroz sve porezne politike, od devedesetih do danas, postigli to da 60 posto smještajnog kapaciteta imamo u privatnoj ponudi, a tek 16 posto u hotelima. U nama konkurentskim državama ti su omjeri obrnuti”, ističe Čižmek dodajući da je tome tako jer smo minimalnim poreznim opterećenjem poticali upravu takvu vrstu smještaja, a ona, s druge strane, minimalno doprinosi gospodarskom razvoju Hrvatske.

Član uprave Valamara tako zaključuje da su “porezi jedan od najkritičnijih i najčešće mijenjanih dijelova investicijskog okruženja u Hrvatskoj”. To, naravno, ne doprinosi ulaganjima.

Investicijama ne doprinosi ni, prema sudu poduzetnika, još uvijek visoko porezno opterećenje rada. “Treba ići u daljnje rasterećenje”, poručuje Katarina Pavlović, direktorica u Odjelu poreza, Deloittea, s panela Porezna politika u fokusu. Međutim, ministar Primorac ističe da je u Hrvatskoj porezno opterećenje rada deset postotnih bodova niže od prosjeka EU-a.

Tome je uistinu tako, no u odnosu na zemlje u okruženju, koje su nam ujedno i najveći konkurenti u privlačenju investitora, i dalje smo porezno nekonkurentni. “U Srbiji, BiH i Bugarskoj maksimalna stopa poreza na dohodak iznosi deset posto”, poručuje ministru direktorica u konzultantskoj kući koja je uz Ekonomski fakultet Zagreb organizator konferencije.

Da na rasterećenju plaća i dalje treba raditi smatra članice uprave tvrtke Rasco Ružica Petričec Fabijanec koja pozdravlja dosadašnje porezne promjene, no ističe da je pritisak na plaće i dalje ogroman.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Administrativna giljotina
Promjena smjera porezne politike, koji bi veći naglasak trebao staviti na oporezivanju imovine, trebala bi u teoriji omogućiti veće rasterećenje rada. No u praksi će to biti teško ostvarivo jer, kako kaže i sam ministar, većina jedinica lokalne samouprave prema sadašnjim saznanjima neće uvoditi više stope poreza na nekretnine. Rukovoditeljica hrvatskog ureda Deloittea Helena Schmidt, zaključuje da materijalni utjecaj novog poreza neće biti značajan.

Osim stalnim poreznim izmjenama, poduzetnici će uskoro svoje poslovanje morati prilagoditi i novom sustavu razmjene eRačuna, odnosno fiskalizaciji 2.0. U idućoj godini svi poduzetnici u sustavu PDV-a morat će izdavati i zaprimati eRačune. Obrtnici i slobodna zanimanja bit će obvezni ih samo zaprimati i za to će na raspolaganju imati besplatnu aplikaciju Porezne uprave.

“Fiskalizacija 2.0 omogućit će digitalizaciju poreznog sustava”, kaže Primorac dodajući da će to biti “administrativna giljotina”. Ona bi godišnje poduzetnicima trebala donijeti 120 milijuna eura ušteda.

Fiskalizacija 2.0, koju Primorac slavodobitno najavljuje, projekt je koji je Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, na istoj konferenciji najavio još 2023. Obveza razmjene eRačuna za sve poduzetnike trebala je, prema tadašnjim najavama, biti uvedena do kraja 2024. Stajat će 13 milijuna eura.