Prakse gospodarenja otpadom razlikuju se među državama članicama EU-a. EU potiče sprečavanje nastanka otpada i ponovnu uporabu proizvoda kad god je to moguće.

Ako to nije moguće, prednost daje recikliranju (uključujući kompostiranje), nakon čega slijedi upotreba otpada za proizvodnju energije.

Neprodani kompost
Najštetnija opcija za okoliš i zdravlje ljudi je odlaganje otpada na odlagalištima. Nažalost, upravo to se događa u Hrvatskoj. Dvadeset kompostana obradilo je 93.095 tona biorazgradivog otpada, proizvevši pritom 66.000 tona komposta.

Međutim, nepostojanje Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima sprječava plasiranje komposta na tržište kao visokokvalitetnog gnojiva. Neprodani kompost predstavlja potencijalni gubitak od 2,1 milijun eura, a visoki troškovi skladištenja i održavanja kvalitete dodatno opterećuju proizvođače.

Hrvatska udruga za kompostiranje (HUK) upozorava na sve veće prepreke u gospodarenju biootpadom koje ugrožavaju napredak Hrvatske prema ciljevima kružnoga gospodarstva. Godina 2024. donijela je zanemariv rast u odvojeno prikupljenom biootpadu, ali i dalje izostaje ključna zakonska regulativa koja bi omogućila potpunu oporabu biootpada na tržištu, prvenstveno kroz proizvodnju i prodaju komposta.

Unatoč hitnosti situacije u sektoru gospodarenja biootpadom, Povjerenstvo za izradu Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima, osnovano 4. srpnja 2024. godine, do danas nije održalo niti jedan sastanak.

Čak 303.571 tona biootpada (60% ukupne količine) i dalje završava na odlagalištima. Nedostatak regulative koči bržu tranziciju na kružno gospodarstvo i onemogućuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, unaprjeđenje poljoprivrede kroz korištenje visokokvalitetnog komposta. Korištenje komposta i mulja u poljoprivredi može znatno smanjiti troškove za poljoprivrednike, povećati plodnost tla i pridonijeti boljem upravljanju organskim otpadom.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

“Hrvatska se suočava s ozbiljnom krizom u gospodarenju biootpadom, unatoč ulaganjima u infrastrukturu i edukaciju. Ova situacija nije rezultat složenosti problema, već administrativne neefikasnosti i neodgovornosti institucija. Kompostane diljem zemlje snose financijske, operativne i reputacijske posljedice zbog nesposobnosti sustava da donese osnovne pravne okvire.”, rekao je za Poslovni dnevnik Marko List, predsjednik Hrvatske udruge kompostana.

Pogrešna percepcija biootpada
Problem je, zapravo u tome što biootpad nije percipiran kao strateški resurs. “Biootpad, umjesto da postane strateški resurs, i dalje završava na odlagalištima, dok Hrvatska gubi priliku za unaprjeđenje poljoprivrede i razvoj zelenih tehnologija. Nedopustivo je da zbog birokratskih prepreka propadaju višegodišnja ulaganja i trud cijelog sektora. Institucije moraju preuzeti odgovornost i hitno poduzeti konkretne korake. Svako daljnje odugovlačenje šalje jasnu poruku da održivi razvoj i kružno gospodarstvo nisu prioritet Hrvatske.”, rekao nam je Marko List.

Hrvatska ima sve preduvjete postati europski primjer kružnoga gospodarstva, no za to trebamo jasan pravni i institucionalni okvir, zaključuje List.