Nakon prošlotjednog sastanka Vlade i predstavnika trgovaca, distributera i proizvođača na kojem se pričalo o inflaciji i cijenama i na kojem je predstavljan prošireni popis proizvoda kojima se ograničava cijena, još se uvijek ne zna koji će sve novi proizvodi ‘ući’ na taj popis, osim kruha.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je nakon sastanka da se tek treba odrediti lista proizvoda koja će se dodati na popis, ali i ograničene cijene po kojima će se prodavati, jedino što je dao naslutiti da će na toj listi biti više zdravijih proizvoda.

Trgovci računaju hoće li im to donijeti gubitke, a građane zanima hoće li proizvoda s ograničenom cijenom biti dovoljno na policama. Postavlja se i pitanje jesu li dosadašnje mjere zamrzavanja cijena utjecale na zaradu svih u lancu, od proizvođača do trgovaca.

Na novom proširenom popisu među ostalim bit će više voća i povrća te još važnije – kruh. Iz Hrvatske poljoprivredne komore pak upozoravaju da će najveći izazov proširenog popisa proizvoda s ograničenim cijenama biti kruh.

“Ta lista bi morala imati jako puno atributa, trebalo bi se točno težinski znati sastojci jer od kruha do kruha su velike razlike. Već jako puno upita imamo od ranog jutra – mlinari i pekari nazivaju, a zapravo imamo vrlo malo informacija oko toga”, naglasio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Na kraju – lošiji proizvod
No, valja se zapitati je li ograničenje cijena poželjan instrument za ublažavanje posljedica inflacije i pogađa li takva mjera pravu metu. Ivan Malić, poznavatelj situacije na poljoprivrednom tržištu koji inače piše blog Poljoprivredne priče, smatra kako ograničavanje cijena prehrambenih artikala nije dobro ni za koga u lancu proizvodnje. Siguran je da će se zbog ograničenja događati situacije koje će poljuljati povjerenje potrošača.

Dao je i nekoliko primjera koji potkrepljuju njegovu tezu. “Primjerice, ograničena je cijena hrenovki od purećeg ili pilećeg mesa. Da sam proizvođač hrenovki, ovoj mjeri bi doskočio promjenom recepture koja sadržavala više jeftinih sastojaka, poput vode, što bi spustilo cijenu proizvodnje, a time i cijenu tog tipa hrenovki, a krajnji kupac na kraju dobije lošiji proizvod.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Ograničavanje cijene piletine samo na artiklu “pile cijelo” znači da će proizvođači piletine, kojima su nabavni troškovi veći nego ograničene cijene, izbaciti navedeni artikl iz ponude, a zadržati ponudu drugih pilećih proizvoda, poput polovice pileta, bataka, krilaca i slično”, rekao je Malić za Poslovni dnevnik. Najvažnije od svega, dinamika u cijelom sektoru hrane ovisi prije svega o oscilacijama cijena sirovina, o oscilacijama u cijeni gnojiva, cijeni rada, kao i u troškovima kapitala.

Država ima bitnijeg posla
“Na primjer, cijena pšenice i kukuruza, koji su osnova mnogih prehrambenih proizvoda poput tjestenine, kruha, piva ili kolača kretala se u zadnje dvije godine u rasponu od cca 200 do 400 eura po toni. Slične oscilacije su imale cijene uljarica, mesa i jaja. Često su burzovne promjene cijena osnovnih poljoprivrednih roba bile i do deset posto mjesečno, što znači da bi svaki mjesec regulirane cijene trebalo korigirati, tim više što nisu korigirane od rujna 2023. godine i odavno su zastarjele.

Nevidljivu ruku tržišta treba pustiti da odradi svoj posao jer u sektoru hrane postoji dovoljan broj proizvođača i trgovaca da bi zakoni tržišta djelovali. Država ima bitnijeg posla, neka troši vrijeme i energiju da uređuje zdravstvo i školstvo”, poručuje Malić. Zaključuje da je rasprava ipak pozitivna jer se napokon priča o hrani.

“Međutim, to treba iskoristiti za zdrave inicijative koje stvaraju vrijednost proizvođačima i potrošačima. To bi bilo stavljanje svih hrvatskih poljoprivrednih potencijala u funkciju, komasacija, navodnjavanje i odvodnja, povećanje interesa mladih za poljoprivredu, diversifikacija poslovanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i povećanje efikasnosti administracije”, zaključuje Malić.

Niska cijena pšenice, odnosno posljedično niska profitabilnost sektora, dodaje Malić, stvarni je problem hrvatske poljoprivrede. Rješenje sigurno nije regulacija cijena kruha na policama. Hrvatska primarna poljoprivredna proizvodnja od trenutnog rasta cijena hrane, nažalost, u većini slučajeva nema nikakve koristi, zaključuje.