Luka Koper najavila je nedavno opsežna ulaganja u razvoj u idućih pet godina vrijedna 785 milijuna eura, ali ni ostale sjevernojadranske luke ne miruju.

Tršćanska regija je u prvim danima godine dobila suglasnost talijanske države za ulaganje u osmi gat, gdje će država i njemačka logistička tvrtka HHLA iz Hamburga iduće godine vjerojatno početi graditi još jedan veliki kontejnerski terminal u Trstu.

Modernizacija infrastrukture
Odluka Luke Hamburg o većem ulaganju u kontejnerski terminal u Trstu i financijska potpora talijanske države najbolji su dokaz da sjeverni Jadran postaje perspektivan i važan logistički koridor koji već preuzima dio brodskog tereta za velikog dijela Europe, a u narednim godinama, s obzirom na sve postojeće i najavljene investicije, dodatno će se razvijati ovaj južni prometni pravac.

Luka Koper u prosincu je s izvođačem radova (Kolektor Koling Inženiring i Kolektor CGP) potpisala ugovor vrijedan 153 milijuna eura za proširenje sjevernog dijela prvog gata, čime će Koper moći pretovariti približno 50 posto više kontejnera nego sada. Trenutačni prvi gat omogućuje 1,2 milijuna kontejnerskih prometa godišnje.

Trst je najveća jadranska luka koja godišnje pretovari više od 60 milijuna tona robe, od čega je gotovo 45 milijuna tona nafte i ostalih tekućih tereta.

Naravno, konkurencija ne spava. Bitna razlika između Luke Trst i Luke Koper je ta što će Luka Koper za ovako veliku investiciju nakon mnogo godina morati podići bankovni kredit (dvije banke, OTP i Sparkasse, odobrile su 77 milijuna eura na kraju prošle godine).

U lučku infrastrukturu Trsta uglavnom ulažu država (s velikim udjelom europskih fondova) i privatni kapital. Dok država ulaže u luku Trst, lučko društvo Koper državi (i vlasnicima) isplaćuje milijunske dividende od dobiti koju ostvaruje čak i u kriznim situacijama, kakve su prošle godine bile na pomorskom tržištu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prvih dana siječnja talijanska je vlada u službenim novinama objavila namjeru da lučkoj upravi Trst dodijeli 207 milijuna eura za osmo (kontejnersko) pristanište. Tvrtka HHLA u vlasništvu grada Hamburga (50,1) i švicarskog brodara MSC (49,9) dodat će još 109 milijuna eura za osmi gat. Investicija u osmi gat iznosit će, dakle, 316 milijuna eura, otprilike dvostruko više od proširenja koparskog kontejnerskog gata.

Dogradnjom Kopra dobit će se 326 metara obale za privez jednog većeg ili dva manja broda te gotovo sedam hektara skladišnog prostora. Osmi gat bit će dugačak 860 metara (za više od dva matična broda) i širok 100,5 metara, što znači više od 8,5 hektara površine. Talijanska država i Talijanske željeznice pružaju značajnu pomoć luci Trst i modernizacijom željezničke infrastrukture.

Neposredno uz osmi gat izgradit će se višekolosiječna željeznička teretna stanica za prijevoz kontejnera. Nedaleko je Sv. Andrej (Campo Marzio), gdje je predviđeno deset staza za kompozicije duge 750 metara. Godišnje ondje prođe oko 10.000 vlakova (23.000 iz Luke Koper), ali lučki sustav Trsta dugoročno planira moći primiti 25.000.

Mađari se vraćaju na more
U Žavlju, na obali nasuprot napuštene željezare Škedenje (i planiranog osmog gata), mađarska tvrtka Adriaport kod Milja počela je graditi svoj dugo očekivani mađarski prozor u svijet. Na području davno napuštenih spremnika nafte i naftnih derivata izgradit će se obala duga 650 metara i nešto manje od tri hektara terminala, no nije sasvim jasno koje će se vrste tereta tu pretovarivati. Mađari najavljuju da će voziti šest do osam vlakova dnevno, odnosno oko 2000 godišnje.

Luka Trst je u 11 mjeseci prošle godine pretovarila 770.000 kontejnera ili dobrih 1 posto manje nego godinu prije (Koper će imati 4% više), uz 270.000 kamiona (što je 2% manje). No, u 11 mjeseci imali su gotovo 38 milijuna tona tekućih tereta (gotovo desetinu više) i samo 7261 vlak, ili 12,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Trst puno bolje stoji s putnicima na kruzerima, jer je u 11 mjeseci Trst kruzerima posjetilo pola milijuna turista, što je devet posto više nego godinu prije.

Luka Koper lani je dohvatila apsolutni rekord s više od 1,13 milijuna kontejnera i zadržala je primat na Jadranu. Nakon dovršetka pristaništa, skladišta i opreme (za tri godine) moći će primiti 1,8 milijuna kontejnera.

Sadašnji promet riječke luke u prosjeku iznosi oko 13 milijuna tona godišnje, a sredinom 2025. godine započinje s radom novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal. Prema obvezama iz koncesijskog ugovora, promet na novom terminalu će biti veći od 500.000 TEU jedinica godišnje, a to znači novih 5 milijuna tona tereta u riječkoj luci. Do kraja 2026. godine ukupni promet riječke luke će se približiti brojci od 20 milijuna tona tereta, sa sadašnjih 13 milijuna tona.