Zadarska policija uputila je apel građanima da ne uplaćuju novac prije nego što provjere sve informacije. Naime, žena (58) jučer je zaprimila SMS poruku sa sadržajem kao da joj se obraća kćer te je otvorila primljenu poveznicu, koja ju je vodila u nastavak komunikacije u aplikaciji za razmjenu poruka.

Nepoznati počinitelj držao je ženu u zabludi i naveo na plaćanje, tako je žena uplatila nekoliko tisuća eura, misleći da tako pomaže svojoj kćeri.

Policija upozorava građane da ako prime ovakvu ili sličnu poruku ne odgovaraju na nju niti slijede poveznicu i uplaćuju novac ili šalju kodove vrijednosnih bonova.

– Riječ je o obliku prijevare te preporučamo građanima da ako dobiju takvu poruku, prvo stupe u kontakt sa svojim djetetom koje navodno traži pomoć kako bi provjerili istinitost informacije prije uplaćivanja novca – poručili su.

Što je smishing i kako funkcionira?

Smishing je napad društvenog inženjeringa odnosno „kampanja“ pripremnih radnji radi počinjenja kaznenog djela Prijevara iz članka 236. Kaznenog zakona Republike Hrvatske s ciljem krađe osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Smishing je kombinacija SMS i Phishing krađe identiteta.

Smishing prijevara provodi se na način da prevaranti, počinitelji kibernetičkog kriminaliteta pokušavaju u zabludu dovesti građane slanjem lažnih SMS poruka u kojima se nalazi poveznica (link) koja vodi prema zlonamjernom softveru.

U SMS poruci koju građani zaprime, obično se od njih traži da pritisnu odnosno aktiviraju poveznicu koja će ih usmjeriti na lažnu internetsku stranicu i/ili pristup lažnom obrascu u koje trebaju unijeti osobne, financijske ili sigurnosne podatke te na taj način postanu žrtve prijevare a prevarantima otkriju osjetljive i privatne podatke što je njihov glavni cilj.

Počinitelji kontaktiraju građane, ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama Europe i šire, te na prijevaran način od njih pokušavaju doći do njihovih podataka s bankovnih kartica i slično ili traže način da putem aplikacija kojima se mogu spojiti na daljinu uređaju žrtve i doći do mobilnog ili Internet bankarstva ili navesti samu „žrtvu“ da slijedi njihove upute kako bi došli u mogućnost raspolaganja s njezinim novčanim sredstvima koji se nakon toga distribuiraju na bankovne i druge račune u inozemstvu, vrlo često se radi o računima otvorenim u „trećim zemljama“.

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Savjeti što učiniti kada primite smishing poruku:

– Obrišite poruke,
– Ne odgovarajte na poruke,
– Nemojte pritiskati poveznice, otvarati i pregledavati slike ili privitke,
– Ne dijelite osobne, financijske ili sigurnosne podatke,
– Ukoliko smatrate da ste postali žrtva krađe identiteta SMS porukom ili ako ste otkrili osjetljive podatke poput (PIN-a, broja kreditne kartice, OIB-a i drugo), odmah to prijavite banci, a potom i policiji.