Slovenci se većinom ne boje inflacije koja je zbog rasta maloprodajnih cijena u prvih pet mjeseci porasla na 2,5 posto na godišnjoj razini, a poskupljenja uglavnom pripisuju uvođenju eura koji su inače vrlo dobro prihvatili, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja Eubarometar koje su prenijeli slovenski mediji. Samo trećina ispitanika “žali” zbog napuštanja nacionalne valute, slovenskog tolara, velika većina dobro računa i preračunava u eurima, ali su njihova mišljenja o odnosu uvođenja eura i poskupljenjima pomalo dvojbena, pokazalo je istraživanje. Strah od inflacijskih učinaka monetarne konverzije nije nestao, pa je 81 posto ispitanika pozitivno odgovorilo na pitanje je li euro doveo do rasta cijena. S druge strane, daljnji rast maloprodajnih cijena očekuje 39 posto ispitanika, a 46 posto ne očekuje da će se to dogoditi. Pedeset i jedan posto ispitanika smatra da bi dvostruko označavanje cijena u eurima i starim tolarima moralo ostati i nakon kraja lipnja kada za trgovce po zakonu prestaje ta obveza, uvedena kao jedan oblik obuzdavanja mogućih neopravdanih poskupljenja. Iako je mjesečna inflacija u svibnju iznosila ove godine rekordnih 1,1 posto, a inflacija na godišnjoj razini 2,5 posto, što je jednopostotni poen iznad prosjeka u eurozoni, vladini analitičari nisu zabrinuti i govore o dugoročno stabilnom i umjerenom rastu cijena. “Cijene rastu zbog vanjskih i sezonskih utjecaja”, rekao je za Delo Boštjan Vasle iz vladina ureda za makroekonomske analize. On tvrdi da na povećan utjecaj cijena hrane na inflaciju (koja se bilježi u Sloveniji) upozoravaju i u drugim državama eurozone, te u Europskoj centralnoj banci (ECB). Direktor Ekonomskog instituta Pravnog fakulteta u Ljubljani France Križanič upozorava, međutim, da Slovenija mora izbjeći negativni scenarij koji se nakon preuzimanja eura dogodio Portugalu, gdje je došlo do recesije i povećanja nezaposlenosti. “Problem bi nastao ako se rast maloprodajnih cijena počne prenositi na tržište faktora, osobito na tržište rada, rente i nekretnine. To bi bio put u portugalski scenarij, kad zbog eura padne konkurentnost gospodarstva. Zato stvar i nije tako jednostavna”, ocijenio je Križanič.
(H)

Slovenski poslodavci traže povećanje kvota za radnike s područja bivše Jugoslavije

Slovenski poslodavci zatražili su povećanje ovogodišnje kvote radnih dozvola za radnike iz “trećih” država što se uglavnom odnosi na tražitelje posla s područja bivše Jugoslavije, postavivši to pitanje kao jednu od tema na sastanku ekonomsko-socijalnog vijeća u kojemu se zajedno sa sindikatima i predstavnicima vlade dogovaraju i o temama kao što su predložene promjene mirovinskog sustava i zakona s područja radnih odnosa. Budući da je kvota od 18.500 radnih dozvola za ovu godinu (od čega se gotovo 3000 odnosi na dozvole za sezonski rad) za državljane trećih država već iskorištena, ministarstvo rada prestalo ih je izdavati te tako dovelo u nepriliku poslodavce. Riječ je o slabije plaćenim poslovima s nižom stručnom spremom za koje slovenska poduzeća ne mogu dobiti domaće radnike, a poslodavci su radnicima s područja bivše Jugoslavije zadovoljniji nego s onima iz nekih članica Europske unije poput Slovačke, Češke i Rumunjske, koji u Sloveniji mogu dobiti posao pod istim uvjetima kao Slovenci u tim državama.