Potrošačko raspoloženje i blagdanska potrošnja u prosincu su rezultirali i novim, iako blagim mjesečnim rastom opće razine cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju. U odnosu na studeni usluge, energija te kategorija Hrana, piće i duhan u prosjeku su bili nešto skuplji (za 0,6 odnosno 0,4%), a pad prosječnih cijena neprehrambenih industrijskih proizvoda (za 0,9%) nije uspio posve neutralizirati ta poskupljenja.

Kraj godine time smo dočekali s 3,4 posto skupljom potrošačkom košaricom u odnosu na cijene tih roba i usluga na kraju prethodne godine, pokazala je prva procjena DZS-a. Godišnji prosjek inflacije lani se tako spustio na tri posto, no kumulativno gledano razina cijena za potrošače u Hrvatskoj u protekle je četiri godine porasla za oko 28 posto.

Prosinac je ujedno ispao i četvrti uzastopni mjesec s ubrzanjem godišnje stope inflacije. Otkako je krajem 2022. dosegnut vrhunac inflacije sve do kolovoza 2024. zabilježeni su tek jednomjesečni zastoji silazne putanje godišnjih stopa.

Isto tako, prema harmoniziranom indeksu (HICP) koji se koristi u usporedbama inflacije s drugim zemljama, Hrvatska se ubrzanjem HICP stope sa 4 posto u studenome na 4,5 posto procijenjenih za prosinac, na kraju prošle godine ponovno vratila na sam vrh te ljestvice.

U ostatku eurozone, prema tzv. flash procjeni, inflacija je također ubrzala, ali manje – sa 2,2 na 2,4 posto godišnjeg rasta. To znači da se inflacijski diferencijal ponovno povećao na preko dva postotna boda, podsjeća Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

‘Krivci’ i plaće i marže?
Tome pridonosi i to što je Hrvatska rastom BDP-a u svojevrsnom “kontra ciklusu” u odnosu na ostatak europodručja. Međutim, Lovrinčević upozorava kako u Hrvatskoj istodobno imamo i veći udjel administrativno određivanih (ograničenih) cijena u košarici za izračun inflacije.

To, kaže, sugerira da kod nas npr. u segmentu energenata zapravo još postoji relativno veći potencijal rasta cijena, ali isto tako i da se u sferi slobodno formirajućih cijena dogodila eskalacija, odnosno odstupanje od dinamike cijena na razini EU. Sve to i dalje nameće i pitanje trgovačkih marža, mada se u novije vrijeme u pogledu generiranja inflacijskih pritisaka više potencira utjecaj rasta plaća, zaposlenosti, potrošačkog optimizma, kreditiranja te ukupne gospodarske aktivnosti.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Promatraju li se glavne komponente nacionalnog indeksa (koji ne uključuje npr. potrošnju stranaca i institucionalna kućanstva poput npr. staračkih domova, vrtića isl.) najveći godišnji rast cijena i u prosincu se bilježi kod usluga – u prosjeku su bile 5,6 posto skuplje nego godinu dana prije (nakon listopadskih 5,1%), dok su npr. kod energije i neprehrambenih industrijskih proizvoda rasle 1,6 i 0,7 posto. U kategoriji Hrane, pića i duhana cijene su krajem 2024. u prosjeku bile za 4,8 posto više nego potkraj prethodne godine.

Ponovno razilaženje tempa
Već uz njihov rast u studenome guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je kako je “neočekivan i neobičan” te da se “dinamika cijena hrane odvojila od eurozone, a da je inače bila usklađena”. Za prosječno kućanstvo stavka hrane uzima značajan udjel u ukupnim troškovima pa su građani i osjetljiviji na porast njezinih cijena, to prije što je u protekle četiri godine hrana u prosjeku poskupjela znatno više od 28 posto ukupne inflacije u tom razdoblju.

Usto, u projekcijama HNB-a kojima se za ovu godinu predviđa nastavak usporavanja ukupne inflacije naglašeno je da bi tempo spuštanja pod utjecajem snažne domaće potražnje, robusnog tržišta rada i povišenog rasta plaća mogao biti nešto sporiji. Dodatno, ističe se da se i nadalje očekuje povišena razina inflacije cijena hrane, budući da je u drugoj polovini 2024. došlo do primjetnog povećanja tekućih cjenovnih pritisaka.

Ministar financija Marko Primorac, pak, ovih je dana rekao kako “rast cijena u Hrvatskoj proizlazi iz kontinuiranog gospodarskog rasta koji je povećavao potražnju, održavajući i cijene na višim razinama. Vlada je činila i čini što može, dodao je podsjećajući na mjere ograničenja cijena energenata, kao i košarice osnovnih proizvoda.