Od svojih najranijih dana, trgovine su bile središta zajednica, mjesta gdje su ljudi dolazili ne samo radi kupovine, već i radi razmjene informacija i društvenih kontakata. Danas sve veći broj korisnika preferira brzinu, učinkovitost i jednostavnost.

U isto vrijeme preferiraju se opcije koje smanjuju ‘nepotrebne’ kontakte. Vremenom su se uloge trgovina mijenjale, od jednostavnih tržnica do kompleksnih trgovačkih centara, a danas svjedočimo najnovijoj fazi transformacije: automatizaciji trgovina.

Ova transformacija, koja se temelji na razvoju tehnologije i umjetne inteligencije (AI), prilagođava se rastućim očekivanjima potrošača i poslovnim izazovima. Velika revolucija u kupovini bila je i sama blagajna. Uvođenje automatskih blagajni smanjilo je potrebu za velikim brojem blagajnika. Nadalje, i uvođenje bar kodova ubrzalo je iskustvo kupovine, ali i poslovanje dućana.

Mlađi bježe od redova
Dućani idu u smjeru automatizacije. Ovo je jasno iz količine ulaganja supermarketa u online platforme za kupnju i tehnološke inovacije u samim dućanima. Naručivanje za šankom, komunikacija s konobarima, blagajna ili kasa nije više u fokusu razvojnih planova trgovaca te možemo reći da dugoročno ide prema marginalizaciji.

Mlađim generacijama, posebno generacijama Z i Alfa, prebiru se kupovne navike jer su to generacije koje će uskoro dominirati tržištima. Posebno nakon korone razvio se poseban i dubok odnos svih generacija prema tehnologiji te je široj generacijskoj skupini jednostavno lakše i pouzdanije naručivati online dok su blagajnici i blagajnice neka vrsta podrške korisnicima.

Fenomenološki je zanimljivo koliko je ograničeno sjećanje na pandemiju i koliko nam je promijenila navike što se tiče tehnologije, smanjila strpljenje za stajanje u redovima i ostali folklor kupovine. U pandemiji su beskontaktne opcije i online kupnja postale standard zbog poželjne fizičke distance. Rješenja koja je imala automatizacija bila su ključna, kako za smanjenje interakcije, tako i za povećanje učinkovitosti.

Mlađa publika će radije otići iz dućana nego čekati u dugačkom redu. I sami ljudi na blagajnama su također ovisni o tehnologiji te i oni daju dodatne informacije o primjerice dostupnosti određene robe putem tehnologije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Podsjetimo se jednog važnog društvenog mehanizma, a to je prihvaćanje tehnologije. Iako znanstvenici s područja medija vole vjerovati da je starija generacija odgovorna na koji će način mlada generacija prihvaćati tehnologiju, proces je ustvari obrnut. Mlađa generacija prihvati tehnologiju i prenosi je na stariju.

S druge strane, starija generacija, bez obzira koja, voli vjerovati da nije toliko ovisna o tehnologiji i posebno romantizira vlastito odrastanje. Mada su i tada ovisili o tehnologiji, bilo da je riječ o televiziji, novinama, videorekorderima, video-klubovima, radiju i slično. Mlada je generacija objeručke prihvatila online kupnju putem aplikacija, preuzimanje robe, samoposlužne blagajne.

Globalni inovatori u ovom području napravili su pokusne dućane s velikim brojem kamera, posebno na blagajnama, poštujući razvoj tehnoloških navika. U ovom smjeru se posebno prati razvoj Amazon Go dućana koji postavljaju globalne standarde. Za korisnika taj koncept zvuči jako primamljivo – njegovo je uzeti što mu treba u dućanu i otići, a račun stiže na aplikaciju.

Takva je kupovina ustvari superiornija od kupovine ‘s uživo blagajnom’ i iz perspektive individualizacije kupovine – aplikacija upoznaje vaše kupovne navike i kontinuirano javlja jesu li vaši omiljeni proizvodi na popustu i slične informacije koje su upućene baš vama što stvara određenu intimnost koja prije nije bila moguća odnosno nije bila moguća ovako precizno, a posebno nije mogla predviđati individualne navike.

Još ima ‘usmene predaje’
Osim toga, svaka kupovina ide u bazu podataka, tako da svakako i sam dućan i korisnik mogu znati koji im proizvod najbolje ide, kada i koliko ga trebaju imati na zalihi, posebno sezonski. Analiziraju se navike kupaca u realnom vremenu, tako da i sami dućani imaju puno više informacija kako da budu na boljoj dispoziciji svojim korisnicima.

Oko gore navedenih fenomena pokreću se velike rasprave, posebno oko toga da li će to značiti i smanjenu društvenu interakciju. Prisjetimo se činjenice da niti jedna generacija nije komunicirala kao ova. Njihova je komunikacija, doduše putem tehnologije, i ne oslanja se toliko na susrete uživo, no ima sve karakteristike ‘usmene predaje’ kao što su to imale starije generacije.

Radije možemo pretpostaviti da će se putem tehnologije stvarati sustav preporuke dućana i razgovora na nekoj novoj razini. Moderne verzije blagajnice koju bismo pozdravili u dućanu i popričali s njom, sigurno će imati neku formu poluautomatizirane korisničke podrške koja će stvoriti osjećaj prisnosti nove generacije prema svom lokalnom dućanu, posebno jer je funkcija tehnologije da dodatno povećava osjećaj personalizacije i prilagodi se korisniku.

Nismo skroz blizu toga, ali nismo ni daleko posebno, jer će ovo biti beskonačna petlja u koju će stalno ulaziti nove potrebe i navike potrošača te će se uz mikro promjene ići naprijed. Slični trendovi zahvaćaju i restorane brze hrane. Automatizacija naručivanja i beskontaktnog plaćanja svjetski je standard. U nekim restoranima i ne postoji mogućnost plaćanja gotovinom ili naručivanja na šanku.

Iako će biti još ljudi koji će tražiti direktan kontakt i tradicionalni pristup kupovini i uslugama, svjetski trendovi ne idu tome u prilog. Ljudska interakcija sve je manje bitna za taj proces, na što smo posebno osjetljivi.

Ipak, automatizacija otvara vrata i novim poslovnim prilikama, posebno u područjima koja zahtijevaju visoku tehničku stručnost i razvoj AI tehnologija. Trgovine i restorani budućnosti bit će kombinacija automatiziranih rješenja i ljudskog iskustva, gdje će tehnologija olakšavati procese, a zaposlenici će se moći usredotočiti na kvalitetnije korisničke usluge.

Automatizacija trgovina mijenja ne samo način poslovanja, već i očekivanja potrošača. Uloga trgovina u društvu evoluirala je od mjesta fizičke interakcije do efikasnih, tehnološki naprednih prostora koji zadovoljavaju suvremene potrebe. Kako se tehnologija nastavlja razvijati, tako će se i trgovine morati prilagođavati novim trendovima, pružajući kupcima jednostavnije, brže i personaliziranije iskustvo.