Malo koja gospodarska grana globalno ima takvu perspektivu rasta kao logistika i transport i upravo ove grane postaju ključne za razvoj hrvatskog gospodarstva. Ovo se događa zahvaljujući geostrateškoj poziciji Hrvatske, infrastrukturnim ulaganjima i integraciji s europskim tržištima. Očekuje se da će se kapacitet logističkih usluga udvostručiti u sljedećih pet godina, a potencijalno i utrostručiti u deset. Logistika i transport trenutno čine 11 posto hrvatskog BDP-a i zapošljavaju oko 10 posto radne snage, no predviđa se da bi udio logistike u BDP-u mogao dosegnuti čak 20 posto u sljedećem desetljeću. Hrvatska postaje logističko središte za zemlje centralne i istočne Europe, koje će sve više koristiti hrvatske luke i infrastrukturu.

Jedan od ključnih elemenata rasta je multimodalni transport, s naglaskom na Luku Rijeka, koja prolazi kroz značajne investicije i planira utrostručiti svoje kapacitete do 2029. godine. Očekuje se da će dodatni teret biti usmjeren prema državama centralne Europe, što će donijeti dodatnu vrijednost gospodarstvu kroz skladištenje, pretovar i transport.

„Ulazak Hrvatske u Schengen pojednostavio je i ubrzao prekogranične logističke operacije, posebno u distribuciji i skladištenju. Hrvatskim tvrtkama sada je olakšan pristup tržištima Slovenije, Austrije i Mađarske, pa međunarodne kompanije sve više grupiraju svoje skladišne kapacitete u Hrvatskoj. Ulazak na četiri TEN-T koridora dodatno je ojačao položaj Hrvatske kao ključnog prometnog čvorišta u EU. S tim statusom dolazi i pristup značajnim fondovima EU namijenjenima razvoju prometne infrastrukture,“ pojašnjava Petar Šimić, predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK.

Investicije u infrastrukturu

U sljedećih pet godina planirane javne i privatne investicije u logističku infrastrukturu nadmašuju 7,5 milijardi eura, od čega je 6,5 milijardi namijenjeno modernizaciji željezničke infrastrukture. Modernizacija će omogućiti brže povezivanje hrvatskih luka s centralnom Europom, a najveći projekti uključuju širenje kapaciteta Luke Rijeka i izgradnju novih terminala. Uz suradnju s globalnim igračima poput Maerska i ENNA grupe, Luka Rijeka planira utrostručiti kapacitet do 2029. godine. Planira se i izgradnja dodatnih 1,3 milijuna kvadratnih metara skladišnog prostora, što će povećati kapacitete logističke infrastrukture. Do 2035. planirana je izgradnja novog kontejnerskog terminala na otoku Krku s kapacitetom od 3 milijuna kontejnera, čime bi se ukupni kapacitet Luke Rijeka povećao na 5 milijuna, što je deset puta više nego danas.

Poticaji i smanjenje administrativnih prepreka

Hrvatska gospodarska komora ulaže napore prema uklanjanju prepreka u poslovanju logističkih subjekata. Kroz suradnju s Carinskom upravom, Državnim inspektoratom i drugim institucijama, radi se na pojednostavljenju carinskih procedura i povećanju primjene “kućnog carinjenja”, što bi smanjilo pritisak na carinske terminale. Cilj je ubrzati uvozno-izvozne procese, smanjiti troškove i podići učinkovitost poslovanja.

Također, Udruženje logistike i otpremništva HGK zalaže se za povoljnije reguliranje pitanja PDV-a na skladišne usluge. Trenutni porezni režim često otežava poslovanje logističkim tvrtkama, pogotovo u poslovanju s velikim multinacionalnim klijentima. U slučajevima kada tvrtka zakupi cijeli skladišni prostor, porezno se tretira kao najam prostora. Iako je PDV prolazna stavka, u međunarodnom poslovanju njegovo vraćanje postaje administrativni problem, što trenutačno stvara pravni vakuum i ograničava razvoj međunarodnih logističkih centara u zemlji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

„Uspješan rad Udruženja otpremništva i logistike HGK kroz projekte i inicijative, posebno putem Radne skupine s članovima Carinske uprave i Državnog inspektorata, značajno doprinosi jačanju konkurentnosti hrvatskih tvrtki. Jedan od ključnih izazova je nedostatak nadzornog i inspekcijskog kadra na granicama, što usporava protočnost roba i ima negativne učinke na gospodarstvo. Udruženje pokušava iznaći rješenje za problem nedostatka radnika u cijelom sektoru radi poboljšanja učinkovitosti i uvjeta za sektore i logistike i prometa,“ poručuje Vedrana Ferić iz Sektora za promet HGK uz najavu ovogodišnjeg izdanja konferencije “Dan logistike i transporta“.

Konferencija će okupiti vodeće predstavnike iz industrije, akademske zajednice i državne institucije. Očekuje se prisustvo predstavnika Vlade, ključnih ministarstava i vodećih tvrtki iz logistike, što će dodatno ojačati suradnju između privatnog i javnog sektora. Konferencija će biti prilika za predstavljanje novih trendova i izazova u sektoru.

Hrvatska ima jedinstvenu priliku da u sljedećih deset godina postane logističko središte jugoistočne i centralne Europe. Ključni faktori za ostvarenje tog cilja su ulaganja u infrastrukturu, političke promjene poput ulaska u Schengen, te suradnja s međunarodnim partnerima. Uspjeh će ovisiti o koordinaciji privatnog sektora, vlade i međunarodnih investitora, uz rješavanje postojećih administrativnih i poreznih prepreka. Ako se optimalno iskoriste ove prilike, logistika bi mogla postati jedan od najvažnijih sektora hrvatskog gospodarstva u nadolazećem razdoblju.