TriGranit Development Corporation, vodeći developer u srednjoj i istočnoj Europi, čiji se projekti važu u milijardama eura, te čiji su projekti obilježili neke od srednjoeuropskih metropola poput Budimpešte, hrvatskoj je javnosti poznat kao Ingrin partner u projektu zagrebačke Arene. Manje je poznato da ova internacionalna kompanija u Hrvatskoj planira mnogo veća ulaganja, kao recimo hotelski resort na Čiovu vrijedan 80 milijuna eura i da traži nove mogućnosti ulaganja u Hrvatskoj. Detalje o Areni nije nam mogao otkriti budući da ugovor još nije potpisan, no Vlaho Kojaković, izvršni direktor TriGranita, govorio je za Poslovni dnevnik o novim planovima i projektima kompanije u Hrvatskoj.

Priča o Areni Zagreb konačno se bliži kraju. Kad očekujete potpisivanje ugovora i zašto je uopće došlo do takvih komplikacija?
Svi smo strpljivi i kao što je gradonačelnik rekao, radi se o velikom ugovoru i velikom poslu. Radimo stvarno danonoćno i očekujemo da ćemo na zadovoljstvo svih potpisati ugovor ovog tjedna. Zaista smo pokazali fleksibilnost i profesionalnost. Sa strane TriGranita dajemo europski know how partneru-Ingri koja je nositelj projekta. Mi smo u projekt unijeli zemljište.

Jeste li zadovoljni ovakvim razvojem situacije?
Poslujemo u centralnoj Europi 10 godina i znamo da se u njoj mora biti strpljiv, a postoje uvijek iznenađenja na koja morate biti spremni. Dokle god se ovaj projekt počne odvijati na vrijeme, javnost može biti sigurna da će se prvenstvo održati krajem sljedeće godine i mi ćemo biti zadovolji.

Možete li konačno razjasniti o kojem je projektu dvorane riječ?
Riječ je o zagrebačkom projektu koji je u nastajanju na bazi projekata tvrtke Dechtahlon, jedne od vodećih arhitektonskih tvrtki koja se bavi projektiranjem stadiona i sportskih objekata. Na bazi njihova projekta iz Grčke i Krakova zagrebački arhitekti UPI2M rade na prilagođavanju ovog projekta i stvaranju prepoznatljivog zagrebačkog projekta koji će imati osnovne karakteristike ova dva spojena projekta, ali će u svakom slučaju biti zagrebačka arena.

Jesu li vas problemi s Arenom obeshrabrili za daljnje projekte u Hrvatskoj?
Ne, nisu uopće. U ovih 10 godina susretali smo se s mnogim problemima u zemljama u kojima smo radili i mislimo da je Hrvatska jedan od fokusa za TriGranit u sljedećih pet do šest godina i mislim da imamo know how koji će u Hrvatskoj biti prepoznatljiv. Kada smo otvorili ured prije godinu dana započeli smo projekt trgovačkog centra Lanište koji je sad u završnoj fazi što se tiče dizajna arhitekture i za koji su lokacijska i ostale dozvole u procesu izdavanja. Taj šoping centar je upravo ono što mi radimo u svakom gradu u koji dođemo – prepoznatljivi landmark, centar treće generacije u kojem planiramo imati oko 100.000 kvadrata prodajnog prostora u dvije faze i u kojem će se razviti jedan novi dio grada i u urbanističkom smislu. Ukupna je investicija vrijedna 226 milijuna eura i to će pomoći razvoju infrastrukutre kroz plaćanje komunalnih naknada. Naravno, uz trgovački centar bilo nam je interesantno da se razvije ova komponenta zabave i sporta i zato smo bili zaintersirani da s partnerom Ingrom uđemo u projekt za koji smo dali dio zemljišta.

Uz TriGranit u Hrvatskoj se stalno veže ime Davora Šterna. Koja je njegova uloga u vašoj kompaniji?
Gospodin Štern je savjetnik TriGranita. Kao što znate, gospodin Štern je priznati bizmismen ne samo u Hrvatskoj nego i u široj regiji i kao takav savjetuje TriGranit o investicijama koje imamo u Zagrebu i šire.

Kako idu pripreme za projekt na Čiovu?
Čiovo je u fazi donošenja detaljnog urbanističkog plana. Četiri hotelska operatora su u užem izboru ivrlo je izgledno da će biti izabran Kempinski.

Koje projekte u Hrvatskoj još planirate?
Ono što smo spomenuli je naša želja, kao i želja vjerojatno ostalih velikih developera u centralnoj Europi, a to je mogućnost razvoja velikih centralnih projekata s arhitektima i imenima s kojima surađujemo u drugim gradovima, naprimjer, u Ljubljani i Bukureštu gdje ovakav projekt željezničkih stanica u centru grada zahtijeva potpuno nova urbanistička rješenja i to zaista moraju biti javnoprivatni projekti. Nadamo se, kada Gredelj i riječka Delta dođu u fazu da se uključuju i privatni partneri, da će TriGranit definitvno biti na čelu liste potencijalnih partnera.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Ima li naznaka da će to biti uskoro?
Koliko je meni poznato, a mi pratimo razvoj i ova dva projekta i splitske rive i željezničke stanice u Splitu, još su u konzultantskim pripremama sva tri projekta. Dakle, u sljedeće dvije do tri godine vjerojatno će se dogoditi i ti projekti.

Dok čekate te projekte, koji su vaši daljnji planovi?
Radit ćemo na Čiovu, na šoping-centru na Laništu, Ingra će osim na šoping-centru raditi i na dvorani. Nekoliko je lokacija koje nas zanimaju u Zagrebu jer mislimo da nedostaje još jedan šoping-centar u istočnom dijelu grada slične veličine kao ovaj na Laništu. Razvijamo partnerske odnose s drugim većim investitorima na obali. U razgovorima smo s dosta velikim inozemnim investitorom koji ima nekoliko hotelskih lanaca u Hrvatskoj i s njime ćemo možda napraviti jedan kooperativni odnos za Hrvatsku i Crnu Goru, no ime zasad ne mogu otkriti.

Gdje bi bio taj šoping-centar na istoku grada i jeste li već kupili zemljište?
Istočni dio grada postaje interesantan jer se industrijski kapaciteti polako sele iz grada tako da se on oslobađa za širenje komercijalnih sadržaja. Smatramo da će potez uza Slavonsku aveniju postati žila kucavica tog dijela grada i da će osloboditi prometno i ekološki rastereti Ljubljansku aveniju. Početak gradnje očekujemo u 2008. godine.

Kolika je vrijednost planiranih projekata u Hrvatskoj?
Ako isključimo velike projekte kao što su Delta, Gredelj, splitska željeznička stanica, koji sami po sebi imaju vrijednost pola milijarde do milijardu eura, ukupan je pipeline u Hrvatskoj vrijedan gotovo milijardu eura.

Ima li u Hrvatskoj mjesta za tolike investicije i jesu li isplative pogotovo ako uzmemo u obzir da je zemjište u Hrvatskoj skuplje od recimo zemljišta u Srbiji?
Budimpešta je broj jedan po investicijam TriGranita. Trenutno Budimpešta ima višak poslovnih prostora. Mi smo, pak, prošle godine otvorili tri zgrade sa po 50.000 kvadrata poslovnog prostora u svakoj uz Dunav. Kvaliteta koju smo pružili najmoprimcima i lokacija postigle su više cijene i popunili smo te zgrade mnogo brže nego neke druge prostore u gradu. Dakle, kvaliteta je ključna. U šoping-centru na Laništu garantiramo kvalitetu ne samo kroz gradnju nego i kroz leasing koji imamo unutar kuće, kroz operativni dio koji 10 do 15 godidna ostaje u šoping-centru. Omogućujemo svojim zakupcima iz jednog centra, recimo Magmi iz Hrvatske, da s TriGranitom izađu u regiju. To je ona dodana vrijednost.

Zašto ste tako dugo čekali na ulazak na hrvatsko tržište?
Postoje određeni parametri koji su vezanu uz kvalitetu zemljišta, uz kvalitetu lokacija, ljudi. TriGranit je u zadnjih tri godine rastao veoma brzo. Na Čiovu se radilo zadnje tri godine. Pripremalo se za trovački centar također, ali smo čekali da se nađe lokacija za koju se može garantirati kvaliteta i gdje se bez razmišljanja može uložiti 150 milijuna eura, a da se za 5 godina netko ne osjeća da je to bila kriva i kratkoročna investicija. Sada imamo tu lokaciju, mislimo da ćemo je imati i na istoku grada i želimo ostati u Hrvatskoj dugoročno.

Jesu li cijene zemljišta u Hrvatskoj već na razini članica Europske unije?
Jesu, nažalost, zato što je u Hrvatskoj uvijek fokus na preprodaji zemljišta što astronomski povećava cijene, a to je nerealno jer u velikom projektu kao što je ovaj cijena zemjišta ne smije prijeći 15 posto. Druga stvar je da konkurencija koju imamo, recimo na moru, odmarališta, još je fokusirana na to da se sagradi što više BRP-a, a kvaliteta usluge i kvaliteta arhitekture se ne mjeri.

Očekujete li još poskupljenje zemljišta?
Jedan od odgovora na to je definitivno drugi val investicija koji se odvija u manjim gradovim kao što su Varaždin, Osijek, Karlovac, Rijeka, Šibenik, Zadar, koji su apsolutno interesantni investitorima kao što je TriGranit. Mi pokušavamo razviti strateško partnerstvo s nekim od domaćih i stranih korporacija koje su u ovom sektoru i s njima nastojimo ući u manje gradove i u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Planovi u Crnoj Gori prelaze nekoliko milijardi eura. Koliko kanite uložiti u Veliku plažu?
Velika plaža je smještena u Ulcinju i ovaj projekt je vrlo hrabar projekt i za Crnu Goru i za ovaj dio Europe jer u svom konceptu sadrži ono što se razvilo u Omanu i Dubaiju. To je jedan iskorak u arhitekturi koji, ako se napravi pametno, može postati propeler razvoja cijele zemlje. Radi se o projektu koji u deset godina planira ulaganje 8 milijardi eura, a koji je vrlo sličan Dubaiju.

Natječaj, međutim, još nije otvoren, a ima još zainteresiranih, navodno čak i Roman Abramovič želi Veliku plažu?
Kad pokrenete određenu ideju, koja je možda i revolucionarna, onda se pojave i drugi potencijalni investitori pa tako i skupina arapskih investitora koja je vrlo kompetentna, a i Roman Abramovič koji već ima nekoliko investicija u Crnoj Gori.

Je li u Hrvatskoj moguć takav projekt?
Mislim da je bila slična ideja jednog mladog arhitekta na Čiovu, ali pitanje je veličine i izbora. U Hrvatskoj se velike investicije dešavaju na dosta sramežljiv način. Jedan je razlog što tek sada većina prostornih planova stupa na snagu, a drugi je razlog vjerojatno što postoji i određeni otpor prema malo većim i revolucionarnijim projektima. Treba pokušati. Hoće li to biti TriGranit, ne znam. Imamo jedan sejšelski otok koji se cijeli razvija upravo po jednom kvalitetnom konceptu, to će biti resort sa 6 zvjezdica i bili bismo zaintersirani realizirati nešto takvo i u Hrvatskoj, ali to mora biti partnerstvo s državom i s javnošću jer samo tako se može kvalitetno pristupiti projektu.

Znači li to da je Crna Gora otvorenija za takve projekte i da vam je privlačnija budući da su planirana ulaganja u Crnu Goru veća od onih u Hrvatsku?
Radi se o drugačijem konceptu. Nama je Hrvatska privlačnija iz dva razloga. Zato što je veća zemlja nego Crna Gora, a drugi razlog je taj što ima veoma mnogo potencijala i treba know how koji TriGranit ima ne samo na području mixed used projekata nego u turizmu. Dakle, osam milijardi eura zvuči veoma mnogo, ali to je investicija na 10 godina. Ono što mi možemo investirati u Hrvatsku može premašiti osam milijardi eura. Rekao bih da je Crna Gora interesantna, ali Hrvatska je postala brend u turizmu i ona je ispred Crne Gore.

Kakvi su planovi za ostale države regije?
TriGranit u Srbiji pregovara o prokopu željezničke stanice, a razmišljamo o projektu sličnom Laništu u Beogradu. Prema tome, Srbija je u fokusu TriGranita. Što se tiče Bosne i Hercegovine, stalno obilazimo tri velika grada: Sarajeva, Mostara i Banje Luke. Sad već možemo reći da ćemo 2008. imati projekt u Sarajevu, i to poslovno komercijalni prostor, a u Mostaru poslovni-zabavno prostor.

Koje tržište u regiji ima najbolju perspektivu, a koje vama kao investitoru donosi najveće prinose?
Što se tiče perspektive, Hrvatska ima najbolju perspektivu zato što ima dva tržišta – komercijalno u kopnenom dijelu, a drugi je dio turizam koji zahtijeva velike investicije od 100 milijuna nadalje. Prinosi su slični kao drugdje u regiji. Ako želite prihode, onda idete u Rusiju, ali tamo imate najveći rizik.

Biografija

1974. rođen 4. siječnja
1996. diplomirao ekonomiju na Sveučilištu u Zagrebu
1999. Master of Business Administration (Imperial College Management School), University of London
2004. Executive Education (Harvard University)
1995. do 2005. radio je u National Westminster Bank, Bank National de Paris u Londonu, EBRD u Londonu, Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda u Rimu
2005. postaje Business Development Director u TriGranitu zadužen za Hrvatsku i jugoistočnu Europu

TriGranit u brojkama

Portfelj pod upravljanjem – 1,5 milijardi eura
Portfelj projekata u razvoju – 5 milijardi eura
prisutni u 12 zemalja
vrijednost projekata u Hrvatskoj – 1 milijarda eura
Lanište City Center – vrijednost 226 milijuna eura
Čiovo Seaside Resort – vrijednost 80 milijuna eura