Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović ocijenio je kako će, zbog velikih vrućina, urod voća u Srbiji ove godine biti manji 5 do 8 posto u odnosu na 2023. godinu. Keserović je rekao da će, ako Srbija u prosjeku proizvede oko 1,45 milijuna tona voća, ove godine prinos biti između 1,22 i 1,25 milijuna tona.

Visoke temperature

“Prošle godine je bio smanjen prinos voća za 270 tona u odnosu na 2022. godinu, a na početku ove godine sam očekivao, s obzirom na to kakav je bio potencijal da će biti rodna godina, ali smo imali niske temperature u trećoj dekadi travnja, kasnije velike štete od grada i visokih temperatura, pa očekujem da će taj prinos biti čak i manji u odnosu na prošlu godinu” kazao je Keserović za Betu.

Visoke temperature, kako je naveo, tamo gdje nema protugradne mreže, utjecale su na kvalitetu plodova, posebno “čačanske rodne” šljive čiji je plod dehidrirao i smežurao se.

“Sigurno da su ove velike temperature, tamo gdje nema mreže, izazvale i opekline ne samo na plodovima, već i na listovima, čak smo primijetili i kod lješnjaka takvu pojavu kao i kod kruške i jabuke, kazao je Keserović. Očekivao je, kako je rekao, da će biti problema sa sadržajem šećera u voću, ali ga ima dosta, a za čije stvaranje su potrebne voda i hladne noći, pa je tu pojavu nazvao “neobjašnjivom”.

“Moj savjet voćarima je da je trebalo koristiti kaolin (glina) da bi se plodovi i listovi zaštitili od opeklina, kao i da bi bilo dobro da se orežu voćne vrste sa kojih je ubran plod, kao što su kajsije, šljive i trešnje da bi se smanjila traspiracija i bolje obrazovali pupoljci za narednu godinu, jer je sada vrijeme i obrazovanje pupoljaka, da pripreme rod za 2025”, kazao je.

Dodaje kako je u Srbiji potrebno više akumulacija vode, kako bi se spriječila suša kao i zasjenjivanje samih nasada jagodastih voćnih vrsta i protugradnih mreža, koje štite od opeklina i grada.

“U Srbiji je dosta bilo problema sa smrzavanjem trešnje, pogotovo u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, a u Vojvodini je ove godine dosta nasada trešnje rodilo dobro i oni proizvođači koji su imali dobru kvalitetu imali su i visoku cijenu”, kazao je Keserović.

Višnje i marelice

Prema njegovim riječima smanjen je urod višnje, a plod je bio oštećen zbog mraza, ali je to kompenzirano visokom cijenom koja je u pojedinim dijelovima Srbije išla do 120 dinara po kilogramu, a u prosjeku je bila od 80 do 90 dinara.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Keserović je rekao da je zbog mraza ove godine smanjen i urod marelica u Miokovcima i drugim krajevima, ali da je fruškogorska regija bila prepuna tog voća, pa su proizvođači imali najvišu cijenu u posljednjih 10-20 godina.