Pod utjecajem rasta plaća i usporavanja inflacije te pratećeg potrošačkog optimizma koji se očituje i u većoj sklonosti građana posezanju za gotovinskim nenamjenskim kreditima, potrošnja mjerena maloprodajnim prometom trgovaca nastavlja bilježiti solidne godišnje stope rasta.

Iako najnoviji podaci, za lipanj, upućuju na usporavanje tempa realnog rasta maloprodajnog prometa, s prošlomjesečnim podacima neprekinuti niz pozitivnih godišnjih stopa traje već 15 mjeseci, a s istekom prve polovice godine prilično je izvjesno da će ukupna potrošnja kućanstava ostati jak oslonac ovogodišnjeg rasta BDP-a.

Prema jučerašnjoj objavi Državnog zavoda za statistiku, u godišnjim je usporedbama kalendarski prilagođeni promet od trgovine na mao u lipnju realno bio 5,5 posto veći nego u istom mjesecu lani, što je osjetno sporiji rast nego u prvih pet mjeseci (sa stopama u rasponu od 8 do 9,1).

No, i uz to usporavanje prva polovica godine zaključena je s 8-postotnim rastom u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, s tim da je prema izvornim podacima ovogodišnji promet od lanjskoga veći za 8,4 posto realno (nominalno za 11,7).

Prema originalnim podacima prošlomjesečni promet je, sezonski očekivano, porastao i na mjesečnoj razini, i to za više od tri posto realno, no uz DZS-ovu procjenu sezonskih i kalendarskih učinaka u vremenskim serijama, prilagođeni podaci za lipanj pokazuju realan mjesečni pad prometa za 2,8 posto.

Ostaje primijetiti i da je to najveće mjesečno smanjenje od travnja pretprošle godine, a prošli mjesec tome je ponajprije kumovao pad prometa prehrambenim i neprehrambenim proizvodima (za 3,4 odnosno 3,6 posto), dok je u trgovini motornim gorivima i mazivima zabilježen neznatan pad (sezonski i kalendarski prilagođeno).

Rast jače vuku trajna dobra
Istodobno, godišnje usporedbe pokazuju da je većina trgovačkih struka (i) u lipnju ostvarila rast prometa. Iako to jasno upućuje na i dalje široku rasprostranjenost potrošnje, godišnjem rastu lipanjskog prometa od 5,5 posto više je pridonijela trgovina neprehrambenim proizvodima s gotovo osam posto realnog rasta, dok je kod komponente hrane, pića i duhanskih proizvoda promet povećan znatno umjerenijih 1,3 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kumulativno, pak, ove godine najveće stope rasta maloprodajnog prometa u odnosu na prvo polugodište prošle bilježi se u kategoriji trgovine lijekovima te medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, te u trgovini motornim vozilima. Prema izvornim podacima, do sredine godine nominalni promet u tim dvjema kategorijama u odnosu na prošlu godinu porastao je više od 26 posto.

Na tom tragu je i statistika prodaje novih automobila. U prvoj polovici godine u Hrvatskoj ih je prodano 38,9 tisuća, što je za oko pet tisuća ili 15-ak posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Isto tako, analitičari Hrvatske narodne banke ovih su dana objašnjavajući snažno ubrzanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita u prvoj polovici godine apostrofirali utjecaj snažnog tržišta rada i rasta realnih plaća na porast potrošačkog optimizma i potrošnju trajnih dobara.

To je, kažu, osobito vidljivo u porastu uvoza/registracije automobila, ali mnogi će tome dodati i pojačana trošenja u uređenja i opremanja stanova. Kako bilo, godišnji rast gotovinskih kredita u svibnju se ubrzao na 14,4 posto, a zamah (tromjesečna stopa rasta izražena na godišnjoj razini) se povećao na 21 posto, naglasili su.

Potrošnja na dug
U HNB-u su pritom upozorili i kako se znatan dio novih gotovinskih kredita može smatrati rizičnijima. Jer, otprilike polovina ih je odobrena uz omjer troška otplate duga i dohotka veći od 30 posto, dok kod malo više od četvrtine tih novoodobrenih kredita trošak otplate premašuje i 40 posto dohotka. Sve u svemu, ta skupina dužnika bi se u slučaju nepovoljnih makroekonomskih kretanja mogla suočiti i otežanom otplatom.

Kad je riječ o prometu trgovine na malo, u drugom tromjesečju dinamika rasta je u odnosu na prvi kvartal ipak usporila, ističu analitičari Raiffeisen banke. U razdoblju travanj-lipanj rast prometa na godišnjoj razini iznosio je 7,4, a u prva tri mjeseca 8,6 posto. S obzirom na učinak baznog razdoblja u nastavku godine računaju na umjereniju dinamiku godišnjeg rasta.

Ističući kako već mjesečni pad u lipnju (kalendarski prilagođeno) donekle poziva na oprez, maloprodajna kretanja i u ostatku godine će, smatraju, biti u znaku solidne potražnje. Uz snažno tržište rada i realan rast plaća, otme bi trebala pridonijeti i snažna tekuća kreditna aktivnost sektora stanovništva te očekivanja da će i ovu godinu obilježiti “umjereno povoljna” kretanja u turizmu.