Vijest da će biti prekinut transport ruske nafte do Mađarske podigla je na noge susjednu državu, premda takav razvoj događaja nije neočekivan.

Smanjenje ovisnosti o ruskim energentima glavni je dio paketa sankcija koje je EU uvela nakon što je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, no Mađarska je, zbog svoje velike izloženosti i ovisnosti o ruskim energentima uspjela izboriti privremenu poštedu, kako bi osigurala postupno prebacivanje na druge izvore.

Radu na toj tranziciji svjedočili smo u Hrvatskoj kroz napetosti na političkoj razini koje su iskrsnule početkom ove godine i prozivanje Janafa iz redova mađarske vlade zbog nesuradnje i nepovoljnih uvjeta koje nudi za transport nafte do rafinerija Mola.

Udar iz Ukrajine

Mađari u panici: Čekaju ih nestašice struje i goriva, morat će tražiti pomoć Zagreba!

Dugogodišnji partneri
Janafu su prebacivali visoke cijene usluge i nedovoljne kapacitete za njihove potrebe. Te tvrdnje su iz Janafa demantirali, a slučaj je na kraju okončan sklapanjem ugovora s Molom polovicom travnja, prema kojemu bi do kraja ove godine Janaf trebao transportirati 2,20 milijuna tona nafte te skladištiti 79 tisuća kubnih metara na terminalu Omišalj i 70 tisuća u Sisku.

Što će, pak, zatvaranje cijevi za Lukoilovu naftu značiti za Janaf i njegove daljnje odnose s mađarskom naftnom kompanijom, u čijem je vlasništvu i Slovnaft iz Slovačke, koja je u sličnoj situaciji kao Mađarska?

Mađarski Mol i njegove tvrtke, među kojima je i Slovnaft, dugogodišnji su Janafovi partneri. Prema podacima mađarskih medija, očekuje se da će najveći financijski udarac ukrajinske sankcije pretrpjeti Mol, koji Mol dvije trećine nafte osigurava iz Rusije, a polovicu toga, više od 6 milijuna tona godišnje, od Lukoila.

Drugim riječima, iz drugih ‘kanala’ trebao bi nadoknaditi oko trećine svojih potreba. U Janafu zasad ne otkrivaju jesu li se pregovori s Mađarima intenzivirali nakon ukrajinske odluke, no iz javno dostupnih podataka o ranijim ugovorenim količinama uočava se da je za ovu godinu ugovorena količina osjetno manja nego u 2023., kada je ugovoren transport 2,9 milijuna tona.

Ovogodišnji kapacitet čak je nešto manji i u odnosu na tri prethodne godine, od 2020. do 2022., kada je zaključivan transport po 2,24 milijuna tona nafte godišnje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Cijene ovise o dionicama
U Janafu diplomatski odgovaraju kako “Janaf kontinuirano razgovara sa svim korisnicima naftovodno-skladišnog sustava, kako bi pružio što bolju uslugu i osigurao neometano i stabilno poslovanje svojih poslovnih partnera”.

Napominju i kako njihovi kapaciteti mogu zadovoljiti sve potrebe srednjoeuropskih partnera za transportom sirove nafte, a posebice se pritom referiraju na Molove rafinerije, za koje mogu transportirati milijun tona sirove nafte mjesečno od Omišlja do mađarske granice, za to je, ističu, Janaf dao garanciju kako Molu, tako i RH i EU.

U državnoj kompaniji ističu kako su cijene utvrđene u pregovaračkom postupku u skladu s pravilnikom o utvrđivanju cijena transporta nafte naftovodnim sustavom Janafa. Metodologija za utvrđivanje cijena transporta osigurava jednak tretman prema svima i nije vezana za pravne osobe, nego za dionice naftovoda.

Inače, za ovu godinu tek neznatno manju količinu nafte Janaf će transportirati za Inu, 2 milijuna tona, a veći klijent od Mola definitivno je srpski Nis, koji je za ovu i naredne dvije godine ugovorio prijenos 10 milijuna tona.

Proteklih tjedana svjedočili smo intenzivnim sastancima mađarskog predsjednika Viktora Orbana s predstavnicima Ukrajine i Rusije, koji očito u svojim “mirotvornim misijama” ustvari pregovara o alternativi za pristup ruskoj nafti, odnosno zamjenu za Lukoilovu, o čijem ishodu će, očito, ovisiti i hoće li u Janafu biti novih ugovora s Molom.