Obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi uskoro će novac svojih članova moći slobodnije ulagati u dionice kojima se trguje na burzama u zemljama OECD-a. Članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova imat će i nakon ulaska u Europsku uniju pravo na poticajna sredstva, pod uvjetom da imaju prebivalište u Hrvatskoj. Kad Hrvatska bude u Uniji, pravo na poticajna sredstva imat će i potencijalni osiguranici iz drugih članica ako su istodobno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju u Hrvatskoj.

Ulaganja u depozite
Vlada je na jučerašnjoj sjednici prihvatila konačne izmjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i prijedlog poslala na usvajanje u Sabor. Prema tom prijedlogu, imovina mirovinskih fondova, osim u vrijednosne papire i obveznice koje izdaje Republika Hrvatska, smjet će se ulagati i u vrijednosne papire i dionice u državama članica OECD-a. Pri tome će se do 30 posto imovine moći ulagati u obveznice i druge dužničke vrijednosne papire jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj i članicama OECD-a te dionice dioničkih društava koje kotiraju na burzama u tim zemljama. Bit će omogućeno i ulaganje u udjele otvorenih i zatvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj i u zemljama OECD-a, s tim da se od istog izdavatelja smije kupiti pet posto udjela, odnosno, ukupno uložiti do 30 posto imovine fonda. Slično će vrijediti i za ulaganja u depozite, potvrde o ulozima ili repo poslove kod banaka u tim zemljama. Fondovi će smjeti po jednom zajmoprimcu uložiti do 2,5 posto, odnosno, ukupno 20 posto imovine mirovinskog fonda. Do pet posto mirovinskog fonda smjet će se uložiti u sredstva na poslovnom računu mirovinskog fonda. No do pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, imovina obveznog fonda mora se ulagati u vrijednosne papire koje izdaje hrvatska država i HNB, najmanje do 50 posto obveznog fonda. Obvezni fondovi u inozemstvu smiju uložiti najviše 20, a dobrovoljni najviše 25 posto svoje imovine. Prebrza liberalizacija, koja se ne bi vezala uz ulazak Hrvatske u EU, mogla bi dovesti do poremećaja na tržištu, smatraju zakonodavci. Konačni prijedlog zakona također ublažava uvjete za osnivanje fondova te ukida najmanji broj članova koje bi morao imati pojedini fond. Uređuje se lakši i efikasniji prijelaz člana fonda iz jednog obveznog u drugi obvezni fond. Propisuje se i da jedno dobrovoljno mirovinsko društvo može upravljati s više dobrovoljnih mirovinskih fondova, što dosad zakonom nije bilo precizno uređeno.

Sporedno zanimanje
Prema prijedlogu izmjena Zakona o obrtu, umirovljenici i druge fizičke osobe mogle bi se baviti djelatnošću domaće radinosti ili sporednog zanimanja, ako im primice ne prelaze zbroj deset prosječnih mjesečnih bruto plaća u godini u kojoj obavljaju djelatnost. Za takvo obavljanje sporednog zanimanja neće biti potrebno prijavljivati se u sustav obveznog mirovinskog osiguranja. Vlada tako misli suziti krug osoba koje rade na crno. Fizičke osobe koje budu tako radile neće stjecati status obrtnika, nego će se samo voditi u evidenciji županijskih ureda državne uprave. Prijedlog utvrđuje i jednostavnije uvjete za pristupanje majstorskom ispitu: uvjet za polaganje ispita osobe sa srednjom školom su dvije godine radnog iskustva, za osobe s neodgovarajućom spremom tri godine, a za osobe s nižom stručnom spremom deset godina radnog iskustva.

Poznavanje hrvatskog jezika i latinice uvjeti za stalni boravak strancima

Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma bit će ubuduće jedan od glavnih uvjeta za odobrenje stalnog boravka strancima. Novi prijedlog zakona o strancima, koji je Vlada jučer uputila u saborsku proceduru, uređuje boravak stranaca kao kratkotrajni (do 90 dana), privremeni i stalni boravak, a novina je da se strancima koji imaju četiri godine odobren privremeni boravak radi spajanja obitelji taj boravak može odobriti bez određene svrhe. Prema zakonu koji je usklađen sa smjernicama EU, poslovna dozvola više ne bi istovremeno značila i odobrenje privremenog boravka, već bi se isključivo odnosila na dozvolu rada u Hrvatskoj, i to tako da strančevo poslovanje mora utjecati na poboljšanje poslovnih aktivnosti u Hrvatskoj. Strani studenti, sezonski te ‘au pair’ radnici i pružatelji usluga neće moći dobiti stalni boravak. On će se odobravati samo onom strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak. Neprekidivim boravkom smatra se samo slučaj kada stranac iz Hrvatske nije izbivao višekratno do deset mjeseci ili jednokratno do šest mjeseci. Zakon također obvezuje strance kojima je prestao boravak da napuste Hrvatsku.