Šef Delegacije Europske unije Johan Sattler izjavio je ovih dana da bi Bosna i Hercegovina trebala pristupiti jedinstvenom području plaćanja u eurima. Sve zemlje u regiji povećale su stope gospodarskog rasta nakon otvaranja pristupnih pregovora, prisnažio je Sattler.

Prednosti članstva

“EU traži načine kako integrirati zemlje zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i donijeti im mnoge prednosti članstva u EU, čak i prije nego što uđu u EU. Ovo je jedno od temeljnih načela Plana rasta za Zapadni Balkan – kojim je za Bosnu i Hercegovinu predviđeno izdvajanje više od milijardu eura. Na primjer, željeli bismo da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i poduzeća. Također planiramo proširiti takozvane zelene pojaseve na granicama EU-a kako bismo koristili tehnologiju i suradnju između carine i službenika za provođenje zakona kako bismo robi omogućili brži i lakši prijelaz granica. Osim toga, EU planira proširiti pokrivenost Wi-Fi signalom na zapadnom Balkanu kako bi pomogla regiji da iskoristi digitalizaciju i tehnologije budućnosti, rekao je Sattler u intervjuu za Dnevni avaz. Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da naša zemlja ne ispunjava sve potrebne kriterije za prelazak na euro i da od toga ne bi bilo značajnijih koristi.

Bivši guverner Centralne banke Kemal Kozarić iznenađen je Sattlerovom izjavom, jer bi, kaže, trebao znati pod kojim uvjetima se ulazi u europsku monetarnu uniju. Prvi je da BiH postane članica EU, a zatim da ispuni četiri kriterija.

“Imamo dva od četiri kriterija: fiksni tečaj i nisku inflaciju. S druge strane, imamo nezaposlenost preko 10 posto i tekući račun koji je negativan, tako da ne zadovoljavamo glavne kriterije. Inače, jednostrana euroizacija nije dopuštena, te kriterije moramo ispuniti da bismo razmišljali o europskoj valuti, rekao je Kozarić. Građani Bosne i Hercegovine vjeruju konvertibilnoj marki, a to pokazuje i rast depozita, kaže profesor Branimir Skoko.

Rast cijena

Napominje da je Hrvatska početkom prošle godine prešla na euro, što su trgovci koristili za podizanje ili zaokruživanje cijena, pa su poskupljenje platili građani. “Ne znam koje bi bile značajnije koristi. Trenutno smo u procesu uvođenja SEPA platnog prometa i to bi trebalo olakšati platni promet, ali to nije vezano uz euro, to je proces koji je poguran dobivanjem statusa kandidata i nije uvjetovan niti vezan uz uvođenje eura – ističe Skoko.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da je dvadesetak članica Europske unije svoje nacionalne valute zamijenilo jedinstvenom valutom, eurom.

“Dvadeset godina nakon uvođenja eura, sedam zemalja eurozone odbilo je pridružiti se monetarnoj uniji, jer žele zadržati svoju nacionalnu valutu i ekonomsku neovisnost – podsjetio je.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost