Podaci o inozemnom dugu Republike Hrvatske krajem ožujka očekivano su potvrdili nastavak usporavanja njegova rasta. Krajem prvog tromjesečja inozemni dug iznosio je 29,6 milijardi eura, odnosno 85,8 posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda. Udio inozemnog duga u procijenjenom izvozu roba i usluga mogao bi zabilježiti daljnji nastavak rasta vrijednosti omjera na 172,7 posto, odnosno blago pogoršanje ovog pokazatelja solventnosti. Posljedica je to brže dinamike rasta duga od izvoza roba i usluga. Ipak, treba napomenuti da je on još ispod kritične razine sukladno klasifikaciji Svjetske banke (220 posto). U odnosu na kraj veljače, stanje inozemnog duga zabilježilo je neznatno povećanje, nešto manje od 22 milijuna eura, dok je godišnja stopa rasta i peti mjesec zabilježila nižu vrijednost spustivši se na najnižu razinu u posljednjih sedamnaest mjeseci, 11,6 posto. U ožujku je blago popravljena ročna struktura inozemnog duga pa je udio kratkoročnog duga pao sa 17 posto (koliko je iznosio krajem veljače) na 16,4 posto, ali je to još više nego prijašnjih godina. Najveći dio kratkoročnog duga odnosi se na poslovne banke (70 posto). Suprotno općim kretanjima, jedini sektor koji i dalje bilježi zamjetni rast inozemnog zaduživanja jesu poduzeća. Međutim, mjesečni porast obveza poduzeća prema inozemnim vjerovnicima ukupnog iznosa 204 milijuna eura u cijelosti je anuliran smanjenjem obveza banka za 202 milijuna eura. Osim banaka, pad inozemnog duga (treći mjesec zaredom) bilježi i država. Godišnjem porastu duga ukupnog iznosa 3,1 milijardu eura ponovno je najviše pridonio sektor poduzeća, koji je u odnosu na kraj istog mjeseca 2006. godine povisio svoj inozemni dug za 2,5 milijardi eura. Godišnje stope rasta inozemnog duga poduzeća i dalje su deveti mjeseci zaredom iznad 30 posto. S druge strane, godišnja stopa rasta duga banaka i drugi mjesec zaredom zadržana je ispod 10 posto te iznosi 4,3 posto. U strukturi inozemnog duga najviši udio i dalje imaju banke, 34,7 posto (10,27 milijarde eura), potom poduzeća 33,6 posto (9,96 milijardi eura) te država 21,9 posto (2,89 milijardi eura). Pritom valja naglasiti da se u skladu s politikom orijentacije države na domaće tržište kapitala udio države u inozemnom dugu u posljednje dvije godine kontinuirano smanjuje, za razliku od poduzeća koji bilježe rast udjela.
(RBA ANALIZE)