Posljednji set podataka koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio zadnjega radnog dana protekle godine donio je nešto bolje pokazatelje aktivnosti u industriji, kao i novo ubrzanje rasta prometa trgovine na malo.

U godišnjim usporedbama u studenome zabilježen je rast industrijske proizvodnje od 4,8 posto, a osim što je riječ o najvećoj godišnjoj stopi još od siječnja 2022., to je i treći mjesec uzastopnog godišnjeg rasta obujma proizvodnje.

Međutim, kako je veći dio prošle godine bio u znaku međugodišnjeg pada, time je kumulativno aktivnost industrije u prvih 11 mjeseci 2023. tek sustigla onu iz prethodne godine.

Skok naftnih proizvoda
Usto, relativno snažnom rastu u studenome pridonio je velik skok obujma proizvodnje rafiniranih naftnih proizvoda, s povećanjem od čak 705 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine (i u mjesečnim usporedbama proizvodnja je više nego udvostručena). Taj odjeljak, doduše, nema velik udjel u ukupnoj proizvodnji, a uz razmjerno velike oscilacije proizvodnja naftnih derivata lani je zaključno s krajem studenoga još uvijek bila u minusu od oko tri posto.

Prerađivački sektor, koji čini oko 85 posto ukupne industrijske proizvodnje, ukupno je u tih 11 mjeseci u odnosu na prethodnu godinu simbolično, ali ipak prešao u pozitivan teritorij – s 0,2 posto rasta.

U okviru prerađivačke industrije stopama rasta u usporedbi sa studenim 2022. prednjačile su proizvodnja električne opreme (39%), kemikalija i kemijskih proizvoda (37,5%) te brodogradnja (36%), dok je u kategoriji računala, elektroničkih i optičkih proizvoda te u proizvodnji odjeće studeni zaključen 20-ak posto manjim obujmom proizvodnje.

Prehrambena proizvodnja, kao najveći odjeljak domaćeg prerađivačkog sektora (s udjelom oko 16 posto), u godišnjim je usporedbama u studenome povećala proizvodnju za manje od jedan posto, ali kumulativno je njezin volumen lani bio manji nego 2022., i to za nešto više od tri posto.

Prošle godine je zaključno s 11. mjesecom najveći rast zabilježen u brodogradnji, tj. ostalim prijevoznim sredstvima (26%), te proizvodnji električne opreme (23,8%) i farmaceutskoj industriji s nepunih 20 posto rasta. Nasuprot tome, padom u odnosu na prethodnu godinu prednjače proizvodnja tekstila (-25%) te drvoprerađivači i proizvodnja namještaja (po 15 posto).

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Prigušujući učinak
Ocjenjujući proteklu godinu za prerađivački sektor u Hrvatskoj, analitičari Raiffeisen banke ističu kako su nepovoljna kretanja na važnim inozemnim tržištima imale prigušujući učinak, što se očituje i u izvozu roba.

“U slučaju očekivanog blagog oporavka inozemne potražnje, iduće godine industrija bi mogla dobiti potreban poticaj za postepen oporavak. Ohrabruju i pozitivne promjene obujma proizvodnje u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju, no rizici su raznoliki i značajni”, oprezni su u predviđanjima.

Za razliku od stagnantne industrije u 2023., promet u maloprodaji je mjesec dana prije isteka godine u odnosu na prethodnu zabilježio ubrzanje realnog rasta. Prema DZS-u, realno je lani bio veći za 3,2 posto.

U studenome je u odnosu na isti mjesec 2022. ubrzao na 7,3 posto realno (u odnosu na 6,5% u listopadu), što je najviša godišnja stopa još od listopada 2021. S obzirom na rast nominalnih plaća, u maloprodaji se i dalje računa na pozitivna kretanja.