Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske u ovoj je godini u znaku pada vrijednosti i izvoza i uvoza, a potvrđuju to i najnoviji podaci. U prvih devet mjeseci izvoz robe u novčanom je iskazu pao četiri posto, a uvoz za nešto većih 4,1 posto.

Uz detaljnu sliku za prva tri tromjesečja državni statističari objavili su i preliminarne podatke zaključno s krajem listopada, a oni upućuju na dodatno ubrzanje pada. Na strani izvoza u 10 mjeseci ostvarenih 19 milijardi eura znači neznatno produbljavanje pada, s 4 na 4,1 posto, dok vrijednost uvoza od 33,2 milijarde eura znači ubrzanje međugodišnjeg pada na 4,8 posto.

Dok je izvoz prerađivačke industrije još uvijek u plusu, mada sve manjem, za ukupan pad zaslužne su kategorije povezane s energentima (rudarstvo i vađenje te opskrba električnom energijom i plinom) kod kojih su bitan čimbenik i cijene.

Osim visoke lanjske baze (posebice vezano upravo uz energiju), ovogodišnja kretanja su pod utjecajem nepovoljnijeg ekonomskog okruženja i slabljenja gospodarske aktivnosti, naročito kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske.

To se ponajprije odnosi na Njemačku, čija industrija odražava slabljenje inozemne potražnje, i dalje visoke cijena energenata i pogoršanje uvjeta financiranja. I prošli tjedan iz Njemačke su stigle vijesti s recesijskim prizvukom.

Kopne njemačke narudžbe
Suprotno očekivanjima i unatoč pozitivnom predznaku automobilske industrije, tamošnja proizvodnja u listopadu je ukupno zabilježila mjesečni pad (0,4%). Usto, analitičari ističu i listopadski pad tvorničkih narudžbi od 3,7 posto, što podupire očekivanja da će i u idućim mjesecima proizvodnja biti u znaku pada. Ni pokazatelji poslovne klime u građevinarstvu ne djeluju ohrabrujuće, a sve to itekako se tiče i hrvatskih izvoznika kojima je njemačko tržište, ukupno gledano, jedno od najvažnijih.

U prvih devet mjeseci u Njemačku je izvezeno robe u vrijednosti 2,1 milijardu eura, čime je bila i najveće izvozno tržište za naše proizvođače. U odnosu na prošlu godinu tolika vrijednost izvoza u Njemačku još uvijek predstavlja povećanje, i to za 2,6 posto. Ipak, o trendu usporavanja jasno govori podatak da je u prvom kvartalu međugodišnji rast iznosio 8,2 posto, da bi do sredine godine usporio na 3,3, a s krajem rujna na spomenutih 2,6 posto.

“Na tragu njemačkih slabosti, u drugoj polovici godine očekujemo daljnji snažan pad robnog izvoza hrvatskih industrijskih tvrtki, oko 12 posto na razini cijele 2023.”, ističe u najnovijem tjednom komentaru glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić. Naročito su, kaže, pogođeni hrvatski izvoz drvne industrije, energenata, poljoprivrednih kultura, metalnih proizvoda te električne opreme.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U vrijednosti izvoza drvne industrije to se očituje u sve izraženijem padu u odnosu na usporedive lanjske brojke. Drvoprerađivački sektor (bez industrije namještaja) još krajem prvog kvartala izvozom je bio na “minus” 7,5 posto, sredinom godine pad se produbio na 13,7, a krajem rujna na 17,4 posto (760 naspram 920 milijuna eura).

Iako je istodobno uvoz u tom sektoru zabilježio znatno manji pad, drvna industrija i dalje je jedna od ne baš brojnih djelatnosti u kojima Hrvatska bilježi suficit (uvoz je s krajem rujna bio na nepunih 400 milijuna eura).

Utjecaj energenata
Na razini cijele prerađivačke industrije, koja nosi 85 posto ukupnog izvoza, vanjskotrgovinski deficit u prvih devet mjeseci iznosi 11 milijardi eura (14,5 mlrd. izvoza prema 25,5 na strani uvoza). Prerađivačka industrija u cjelini, doduše, u usporedbama s prošlom godinom još uvijek ima pozitivan predznak robne razmjene – izvoz je veći od lanjskog 3,8 posto, a uvoz 4,9. posto.

Ali i u njoj je više nego očito snažno usporavanje: u prvom tromjesečju njezin izvoz bio je na +16 posto, a sredinom godine na +6,5 posto. Ipak, nekoliko skupina djelatnosti u okviru prerađivačke industrije i s krajem rujna je na prilično visokim dvoznamenkastim stopama rasta. Osim brodogradnje za koju su uobičajene velike oscilacije, a ove godine bilježi rast izvoza veći od 76 posto, to vrijedi i za izvoz pića i duhanskih proizvoda (po 30-ak posto) ili npr. strojeva i uređaja te dijelova za autoindustriju (po 20-ak posto).

Nasuprot tome, u prerađivačkom sektoru padom izvoza prednjače naftni derivati čija vrijednost izvoza je 32 posto niža nego lani, dvoznamenkast pad (uz već spomenute drvoprerađivače) bilježi industrija papira (-12%).

Ipak, najveći međugodišnji padovi bilježe se izvan prerađivačke industrije, a uvelike su povezane s cijenama energije. U rudarstvu i vađenju vrijednost izvoza je prepolovljena, a u kategoriji opskrbe električnom energijom i plinom niža je 31 posto.