Mnogi strani diplomati, špijuni i dužnosnici očekuju da će Putin ostati na vlasti doživotno.
Vladimir Putin odlučio se kandidirati na predsjedničkim izborima u ožujku, što je potez koji će ga zadržati na vlasti najmanje do 2030., jer čelnik Kremlja smatra da mora voditi Rusiji u najizazovnijem razdoblju u nekoliko desetljeća, ekskluzivno je objavio Reuters.
Putin, kojemu je Boris Jeljcin predao dužnost predsjednika posljednjeg dana 1999. godine, u vrhu vlasti je dulje od bilo kojeg drugog ruskog vladara od Josifa Staljina, nadmašivši čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.
Vladimir Putin odlučio se kandidirati na predsjedničkim izborima u ožujku, što je potez koji će ga zadržati na vlasti najmanje do 2030., jer čelnik Kremlja smatra da mora voditi Rusiji u najizazovnijem razdoblju u nekoliko desetljeća, ekskluzivno je objavio Reuters.
Putin, kojemu je Boris Jeljcin predao dužnost predsjednika posljednjeg dana 1999. godine, u vrhu vlasti je dulje od bilo kojeg drugog ruskog vladara od Josifa Staljina, nadmašivši čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.
Uskoro službena objava
Šest izvora, pod uvjetom anonimnosti, reklo je da je informacija o Putinovoj odluci procurila i da se savjetnici sada spremaju za kampanju i predstojeće izbore. Prema anketama, Putina podržava 80 posto ruskih građana pa se izbori smatraju formalnošću jer mu je uz potporu države, državnih medija i odsustva oporbe, pobjeda praktično osigurana.
“Odluka je pala – kandidirat će se”, rekao je jedan sugovornik Reutersu, a i ostali je potvrđuju. Strani diplomatski izvor, koji je također želio ostati anoniman, rekao je da je Putin nedavno donio odluku i da će objava uslijediti uskoro. Mnogi strani diplomati, špijuni i dužnosnici očekuju da će Putin ostati na vlasti doživotno, no dosad nije bilo konkretne potvrde planova da se kandidira na predsjedničkim izborima u ožujku 2024.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbio je komentirati informaciju o kandidaturi. U rujnu je rekao da, ako se Putin odluči kandidirati, “nitko se neće moći natjecati s njim”. Izvješća da je Putin bolestan Kremlj je odbacio kao dezinformaciju koju širi Zapad.
Prema Reutersu, iako se Putin možda neće suočiti s konkurencijom na izborima, bivši KGB-og špijun suočava se s najozbiljnijim izazovima otkako se Mihail Gorbačov uhvatio u koštac s raspadajućim Sovjetskim Savezom prije više od tri desetljeća.
Rat u Ukrajini izazvao je najveći sukob sa Zapadom od Kubanske raketne krize 1962., zapadne sankcije izazvale su najveći vanjski šok ruskom gospodarstvu u desetljećima, a Putin se u lipnju suočio s neuspješnom pobunom ruskog plaćenika Jevgenija Prigožina koji je poginuo u zrakoplovnoj nesreći dva mjeseca nakon pobune.
Brži rast od EU
Za Zapad je Putin ratni zločinac i diktator koji je pokrenuo invaziju i otimanje Ukrajine u imperijalnom stilu koje je oslabilo Rusiju, osnažilo ukrajinsku državnost te ujedinilo Zapad i stvorilo novu misiju NATO-u. Za Putina je rat, međutim, dio mnogo šire borbe sa SAD-om za koji kremaljska elita tvrdi da cilja rascijepiti Rusiju, oteti joj golema prirodna bogatstva i potom se okrenuti obračunu s Kinom.
“Rusija je suočena s kombiniranom moći Zapada tako da velike promjene ne bi bile pametne”, rekao je jedan od izvora. Proizvodnja oružja u Rusiji raste, a Moskva predviđa da će gospodarstvo ove godine rasti brže od EU. Cijena sirove nafte Urals, ključne za tamošnje gospodarstvo, u listopadu je u prosjeku iznosila 81,52 dolara po barelu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu