Kada važu zarade i sigurnost ulaganja, dvije kategorije ulaganja međusobno obično obrnuto proporcionalne, za hrvatske građane nema puno dvojbi: sigurnost je na prvom mjestu, a čak trećina bi se na financijskom tržištu zaštitila od inflacije.

Pokazala je to anketa Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta (Hanfa) provedene u povodu Svjetskog tjedna ulagatelja koji se obilježava do 8. listopada.

“Rezultati slučajnog uzorka pokazali su da je među ispitanicima ipak manji dio onih koji su spremni na visoke rizike radi brze zarade i koji razmišljaju isključivo o brzoj dobiti, bez da pritom uzimaju u obzir i potencijalne gubitke”, istaknuto je u Hanfinom priopćenju.

Većina bez iskustva
Gotovo polovina ispitanika u anketi izjasnila se da je ranije ulagala na financijskom tržištu, od čega ih oko 40,9 posto ima značajnija iskustva, a 9,4 posto ima ‘nešto’. Preostali nemaju ulagačkog iskustva.

Čak 42,5 posto anketiranih ocijenilo je svoje poznavanje financijskog tržišta lošim, 48,8 posto 8,7 posto izvrsnim znalcem. Hanfina anketa otkriva da je inflacija potaknula građane da počnu razmišljati o zaštiti vrijednosti svoje imovine, otvarajući vrata opciji mogućeg ulaganja na financijskom tržištu.

Tako ih je 32,7 posto odgovorilo da će se ulaganjima pokušati zaštititi od inflacije, 34,1 posto je onih koji do sada nisu ulagali, ali su zbog inflacije počeli o tome razmišljati, no jednako ih toliko uopće ne razmišlja o tome bez obzira na inflaciju. Od onih koji bi ulagali, glavnina (61,4 posto), izjasnio se za ulaganja u dionice i investicijske fondove, 23,6 posto bi ulagalo u obveznice, a 15 posto bi izabralo kriptoimovinu.

Zarada u kratkom roku
Solidna većina, njih 44,4 posto, ističe da im je najvažnije da im se kod ulaganja ponudi neka garancija minimalne sigurnosti. Manji dio, njih 28,6 posto, izjasnilo se da bi se u razmatranju ulaganja svog novca oslonilo na dobrog financijskog savjetnika. Anketa otkriva, također, da 27 posto razmišlja kako ostvariti dobru zaradu u kratkom roku.

Pritom bi polovina jednaku pažnju obratila i na potencijalnu zaradu i na potencijalni gubitak. Preostali, gotovo podjednak broj ispitanih, fokusirao bi se prvenstveno na dobitak (26 posto) i one koje najviše brine gubitak, a manje im je važna sama dobit (24,4 posto).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na pitanje razmatraju li ulaganje u visokorizičnu imovinu samo zato da bi ostvarili visoku dobit u kratkom roku većina (56,8 posto) je odgovorila negativno.

Četvrtina nije bila sigurna, a manji dio od 18,4 posto odgovorilo je potvrdno. To je i u skladu s odgovorima na pitanje bi li rado izabrali investiciju koja nosi manje ali sigurne prinose, od one koja nosi visoke, ali manje sigurne prinose, napominju iz Hanfe.

Tek 15,6 posto ispitanika reklo je da bi preferiralo visoke i manje sigurne prinose, dok je 52,3 posto ispitanika odgovorilo u korist sigurnosti, dok je trećina neodlučna.