Kompanije i poduzetnici registrirani za djelatnost proizvodnje mlinskih proizvoda u 2022. ostvarili su gotovo duplo veću dobit u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, iako su se suočili s dvomjesečnom zabranom izvoza.

Kako je potvrdio i predsjednik udruženja mlinske i industrije proizvodnje tjestenine “Žitounija” Zdravko Šajatović, takav poslovni rezultat u 2022. u suštini više govori o tome koliko je 2021. godina bila loša za mlinare, a ni 2023. ne djeluje da će biti bolja.

Najviše zbog, kako ističe, poteza države koja je mlinare uhvatila u “škare” smanjujući im prihode i povećavajući rashode.

U Srbiji su 361 tvrtke i poduzetnika registrirani za djelatnost proizvodnje mlinskih proizvoda u koju, između ostalog, spada proizvodnja brašna od pšenice i riže, kao i proizvodnja mješavine brašna za pravljenje kruha, kolača, sitnog suhog peciva ili palačinki.

Dobra 2022.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u 2021. godini je ukupna dobit svih privrednih subjekata registriranih za tu djelatnost iznosila 1,7 milijardi dinara, da bi u 2022. porasla gotovo duplo, na 2,89 milijardi dinara.

“U 2021. je paritet cijene pšenice prema brašnu bio 1:1,3 što znači da se poslovalo na razini proste reprodukcije, pa se u 2022. situacija poboljšala zahvaljujući enormnom rastu cijene pšenice. Država je, međutim, te godine u ožujku i travnju reagirala zabranom izvoza brašna, iako su mlinari imali značajne viškove”, rekao je Šajatović za Biznis.rs.

“Cijene ‘malih’ pakiranja brašna, od kilogram do pet kilograma, na kojima se najviše zarađuje, bile su zamrznute od prosinca 2021. do srpnja 2022 godine. Godinu dana smo se borili sa državom kako bi nam isplatila razliku između tržišne i zamrznute cijene, i na kraju smo uspjeli i naplatili smo nešto preko 500 milijuna dinara u tri navrata. Dakle, zahvaljujući naporima našeg udruženja da osigura tu kompenzaciju financijski rezultati u djelatnosti su za 50 posto poboljšani”, rekao je Šajatović.

Slični problemi su, međutim, prisutni i u ovoj godini. U okviru mjera socijalne politike Vlada Srbije usvojila je uredbu koja je, kako naglašava Šajatović, samo jedan od primjera prevaljivanja tereta socijalnih mjera na privatne proizvođače umjesto na budžet.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Na temelju uredbe koja je donijeta samo za mlinsku proizvodnju, proizvođači brašna imaju obavezu da do 31. prosinca prodaju najmanje 50 posto brašna po prodajnoj cijeni od 40,90 dinara po kilogramu odnosno 45,00 din/kg, ili maloprodajnoj cijeni od 49,99 din/kg odnosno 54,99 din/kg.

Do sada propisane cijene smanjene su za oko 25 dinara po kilogramu, a mjesečni prihodi proizvođača navedenih tipova i pakiranja brašna bit će umanjeni za oko 60 milijuna dinara”, istakao je Šajatović.

Podsjeća da je, u okviru akcije “Bolja cena” postignut dogovor sa trgovcima da se smanje cijene tjestenina, da je maloprodajna cijena kruha tipa “Sava” već ograničena na 54 dinara, kao i da država u kontinuitetu, još od prošle godine, prodaje brašno pekarima po cijenama znatno nižim od tržišnih.

“Takvi potezi države dovode do smanjenja prihoda mlinara, ali ona drugim mjerama – poput povećanja cijene energenata – utječe i na rast troškova poslovanja u našoj djelatnosti”, upozorava Šajatović.

Državna intervencija
Situaciju u kojoj su prihodi ove djelatnosti smanjeni državnom intervencijom, dok su s druge strane troškovi povećani zbog rasta cijena koje ta ista država kontrolira naziva se duplim “škarama cijena”.

“Mi nemamo ništa protiv toga da država vodi socijalnu politiku, ali ona se vodi na teret budžeta Srbije, a ne na teret privatnih proizvođača i privatnog kapitala”, zaključio je Šajatović u razgovoru za Biznis.rs i pozvao državu da zamrzne cijene energije za mlinare dok je na snazi uredba koja ograničava prodajnu cijenu njihovih proizvoda.