Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) dobio je podatak o 40 oboljelih od hripavca na području Splitsko-dalmatinsko županije, te o još 12 oboljelih iz Dubrovnika, Rijeke, Zagreba i Zagrebačke županije.

Epidemiolozi u splitskom Zavodu za javno zdravstvo imaju podatak o 40 oboljelih na području županije, uključujući potvrđene i sumnjive slučajeve, a bolesnici su oboljeli od svibnja do sada, rekao je Hini voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić.

Hospitalizirano je bilo svih devet oboljelih dojenčadi dok starija djeca i odrasli nisu hospitalizirani. Većina oboljelih su članovi sedam obitelji, a 13 oboljelih koji nisu članovi grupiranja, odnosno izvor infekcije je nepoznato.

“Većinom se radi o necijepljenoj djeci te je ovo prilika ponovno podsjetiti roditelje na važnost cijepljenja djece protiv hripavca, što kolege iz SDŽ otkad su uočili veći broj oboljele djece u županiji, vrlo aktivno provode”, rekao je Kaić.

Napominje da nisu svi navedeni bolesnici još službeno prijavljeni pa službeni broj prijava hripavca ne odgovara stvarnom broju oboljelih.

Prema prijavama još je 12 oboljelih iz Dubrovnika, Rijeke, Zagreba i Zagrebačke županije, a moguće je da je stvaran broj veći s obzirom na to da je dijagnostiku hripavca potrebno ciljano tražiti kad se posumnja na ovu bolest, a često su simptomi netipični.

Kod pada cijepnih obuhvata prvo se javljaju javljanje ospice i hripavac

Zarazna bolest hripavac od kojeg češće obolijevaju necijepljena djeca nije tipično sezonska bolest koja se češće javlja zimi, već se javlja tijekom cijele godine.

S obzirom na to da je hripavac jedna od najzaraznijih bolesti, slično poput ospica, kod pada cijepnih obuhvata, prve bolesti kojih se očekuje javljanje epidemije su ospice i hripavac, rekao je Kaić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Bolest je teža u male djece, kod kojih može izazvati komplikacije u vidu upale pluća, konvulzije i upalu mozga, a može dovesti i do smrti djeteta. Cijepni obuhvati u Hrvatskoj nažalost postupno padaju zadnjih deset godina, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji su, kao i u Dubrovačko-neretvanskoj, tradicionalno najniži”, upozorio je Kaić.

Osobitost cijepljenja protiv hripavca je taj da cijepljenje, kao ni preboljenje, ne pruža trajnu zaštitu, pa tako desetak godina nakon cijepljenja više od polovice cijepljenih više nema zaštitu od bolesti.

“To je jedan od razloga zašto se, primjerice, ospice mogu eliminirati, a hripavac ne može. Zbog toga je najvažnije da se dojenčad na vrijeme cijepi, da se cijepljenjem zaštite od bolesti u vrijeme kad su najosjetljivija i imaju najveći rizik za razvoj komplikacija”, objasnio je Kaić.

Dodao je kako neke zemlje, kod kojih je hripavac u najranijoj dojenačkoj dobi znatan javnozdravstveni problem preporučuju cijepljenje trudnica u drugom i trećem tromjesečju trudnoće.

“U Hrvatskoj još nemamo takvu preporuku jer hripavac kod nas nije javnozdravstveni problem. Ako bi se u većoj mjeri nastavio širiti među dojenčadi, došla bi u obzir i takva preporuka, ali za sada je važnije postići da se djeca cijepe prema Programu cijepljenja na vrijeme, tj. bez nepotrebnih odgađanja cijepljenja”, poručio je Kaić.

Prema informacijama ECDC-a, na početku simptomi hripavca nalikuju simptomima obične prehlade, a kasnije se javlja kašalj, dok se kod dojenčadi možda nikad neće razviti tipični “hrip”, a nakon napada kašlja mogu slijediti kratka razdoblja prestanka disanja.