Za hrvatske izvoznike srpanj je bio četvrti mjesec u kojemu se uzastopce na godišnjoj razini bilježi slabiji rezultat. U uvozu je isti takav trend, s tim da je pad započeo već u ožujku. No, bolje brojke koje su ostvarene u prvim mjesecima 2023. održale su još uvijek u plusu ukupan izvozni skor za sedam ovogodišnjih mjeseci.

Prema preliminarnim podacima DZS-a izvoz je u tom razdoblju porastao za 0,2%, dok je uvoz istodobno pao za 1,1%. Sama struktura roba i tržišta s podacima za srpanj još nije dostupna, no analitičari su već i ranije nagovještavali ovakav razvoj događaja, radi smirivanja rasta cijena sirovina, a prije svega energije, čiji je enorman porast u prošloj godini najviše zaslužan za zabilježene dvoznamenkaste stope rasta u vanjskotrgovinskim odnosima.

“Podaci za međunarodnu robnu razmjenu za srpanj pokazuju pesimističnija kretanja početkom trećeg kvartala ove godine. Pored očiglednog utjecaja visoke baze, snažan pad robnog izvoza od 14,6% godišnje odražava snažan pad isporuka naftnih derivata i drugih energenata, kontinuirano slabe izvozno-orijentirane proizvodnje intermedijarnih te nekih potrošačkih dobara (tekstil, odjeća, drvna sirovina, namještaj), prehrambenih proizvoda te odnedavno posustajanje izvozno-orijentirane proizvodnje opreme i postrojenja”, ističe Hrvoje Stojić, glavni analitičar HUP-a, koji objašnjava da je pad robnog uvoza od 12,9% godišnje također posljedica visoke baze, pada cijena energenata, ali i usporavanja uvozne potražnje. Ona je, kaže, potaknuta pogoršanjem pokazatelja pouzdanja poduzeća i potrošača gledano kroz srpanj i kolovoz.

Gledajući podatke za prvih sedam mjeseci, u HGK-u procjenjuju da je, na osnovu kretanja proizvođačkih cijena na inozemnom tržištu, izvoz ostvario realni pad na razini od 2,6% u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Podsjećaju i da je DZS već potvrdio pri prvoj procjeni BDP-a za drugo tromjesečje da je robni izvoz na trendu realnog pada, objavivši da je, uz izračun po drugoj metodologiji, smanjenje iznosilo 4,6%.

Ukupno je, inače, u sedam mjeseci iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti 13,33 milijarde eura, dok je vrijednost uvoza neznatno premašila 23,18 milijardi eura. Što je, pak, najviše odredilo kretanja u srpnju znat će se za mjesec dana, kada DZS objavi detaljnije podatke, no iz izvješća za prvih šest mjeseci vidljivo je da padu, kada je o izvozu riječ, pridonosi sirova i rafinirana nafta, te poljoprivreda i neke od djelatnosti iz prerađivačke industrijske, koja je, gledajući u cjelini, ipak ostvarila iznadprosječan rast.

Prerađivači su, kada se zbroje svi njihovi rezultati, u odnosu na lanjsko prvo polugodište povećali izvozni rezultat za 6,5% i izvezli više od 9,7 milijardi eura vrijednih roba. Jednakom stopom rastao je i ukupan uvoz proizvoda iz prerađivačke industrije, ali je vrijednost uvoza osjetno veća, gotovo 17,2 milijarde eura.

Izvoz u Sloveniju raste čak brže od uvoza/R. Anić/PIXSELL

Uvoz iz Mozambika
Premda trgovina plinom zbog potražnje ne jenjava, niže cijene odrazile su se na robnu razmjenu s pojedinim zemljama s kojima je lani naglašeno bilježen skok u trgovinskim odnosima. Mađarska je prije godinu dana izbijala u sam vrh kupaca na hrvatskom tržištu, a najviše se to pripisivalo kupnji LNG-a na krčkom terminalu, no u šest ovogodišnjih mjeseci nominalna vrijednost razmjene oslabila je za 21,6%.

Pad je zabilježen i kod uvoza iz Mađarske, iz koje su energenti također važan proizvod koji se nabavlja za Hrvatsku. Kad je o uvozu riječ, ukapljeni prirodni plin koji je isprva stizao uglavnom iz SAD-a sada sve više zamjenjuju količine iz drugih zemalja, pa je vidljivo smanjen uvoz iz SAD-a, točnije prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu. Nadomještanjem iz drugih izvora na listi naših uvoznih tržišta uzdiže se Mozambik.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Po pitanju međunarodnih tržišta, najosjetljivije za nas su Njemačka i Italija, tradicionalno glavni partneri. S Italijom se već bilježi pad izvoza, dok sa Njemačkom bilježimo rast 3,3 posto, unatoč činjenici da još od zadnjeg prošlogodišnjeg tromjesečja najveće europsko gospodarstvo bilježi pad ili stagnaciju. Iz redova izvoznika već se neko vrijeme čuje da staju narudžbe kod njemačkih partnera.

Među glavnih deset hrvatskih izvoznih tržišta u prvih pola godine zabilježen je pad i u BiH te Austriju. Sa susjednom Slovenijom robna razmjena neprekidno bilježi rast, izvoz iznadprosječnih 7,5% i vrijednost mu se izjednačava s izvozom u Italiju, a raste čak brže od uvoza iz Slovenije. Iznadprosječan rast izvoz postiže na tržištu Srbije, gotovo 20%, a među glavnih deset tržišta za izvoznike još su Francuska i Poljska, gdje se također bilježi rast, posebno u Poljsku (+13%).

Usporavanje BDP-a
Kako brodogradnja već neko vrijeme, zbog problema u velikim škverovima, stagnira, prvi dio odskače i skokom vrijednosti izvoza, a poklapa se s dovršetkom i isporukom polarnog kruzera građenog u Rijeci za australskog brodara Scenic. Do sada je, što se plasmana na strana tržišta tiče, ovo dobra godina za proizvođače pića i duhana, prehrambenih proizvoda, odjeće, metalnih proizvoda i električne opreme.

Hrvoje Stojić, osvrćući se na najnovije podatke, zaključuje kako će u svakom slučaju pad robnog uvoza sa znatno veće razine u odnosu na izvoz kreirati manji robni deficit i osigurati da neto razmjena s inozemstvom na početku trećeg kvartala i dalje, iako sve manje, pozitivno doprinosi rastu BDP-a.

A rast BDP-a će, pak, po njegovim procjenama usporiti do 2,5% u odnosu na 2,7% zabilježenih u prvoj polovici ove godine, zbog očekivanog ponovnog pada industrijske proizvodnje u trećem kvartalu, usporavanja rasta trgovine na malo te ispod očekivanog rasta investicija u ovoj godini. Zbog toga će HUP uskoro korigirati i procjene kretanja izvoza i uvoza za ovu godinu, koje su sada postavljene na 3,2, odnosno 3%.