Za farmu pilića i purana Vlada Distrikta Brčko ponudila je varaždinskoj Vindiji čak 11 lokacija, a za izgradnju tvornice za preradu pilećeg mesa bivšu bazu američkih pripadnika NATO-snaga u BiH MC Gavern. Gradonačelnik Distrikta Brčko Mirsad Đapo i njegov zamjenik Anto Domić s predstavnicima Uprave Vindije razgovarali su o pojedinostima izgradnje farme i tvornice za preradu pilećeg mesa. U tvornici za preradu pilećeg mesa Vindija planira preradu čak 70 tona dnevno. Vindiji će Vlada Distrikta Brčko osigurati ukupnu infrastrukturu za farmu i tvornicu te izgraditi potrebne prilazne ceste. Za infrastrukturne potrebe Distrikt Brčko će iz proračuna izdvojiti nešto preko 3 milijuna eura. Za farmu plića Vindija može kupiti jedno od zemljišta koje izabere na licitaciji. Zemljište će imati milijun četvornih metara. Za izgradnju farme pilića Vlada Distrikta Brčko treba uskoro usvojiti prostorni plan. U Brčkom očekuju kako će ugovor s Vindijom o kupnji zemljišta biti potpisan do sredine rujna nakon čega bi trebale biti utvrđene pojedinosti izgradnje farme pilića i tvornice za preradu pilećeg mesa. Izgradnja farma i tvornice trebala bi početi sredinom iduće godine, a proizvodnja bi počela 2010. godine. Uz kupnju zemljišta koje bi Vindija trebala platiti nešto manje od 180 tisuća eura varaždinsko poduzeće treba Vladi Distrikta dostaviti poslovni plan razvoja peradarstva u Distriktu. Ako se realizira planirana izgradnja farme pilića i tvornice za preradu pilećeg mesa u Distriktu Brčko, Vindija bi time premjestila najveći dio proizvodnje i prerade piletine u BiH. Slične projekte u BiH ima i Podravka koja je ranije u mesnoj industriji Čolović kod Sokoca proizvodila konzerve hašea za tržište BiH i Srbije te omogućila Vegafruitu proizvodnju nekih svojih licenciranih proizvoda. Podravka je imala i pregovore sa sarajevskim Klasom o proizvodnji svojih licenciranih proizvoda u tom poduzeću. S ulaskom Hrvatske u EU prehrambeni proizvođači iz Hrvatske neće više moći bez carine izvoziti svoje proizvode u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Crnu goru i na Kosovo pa je razumljivo premještanje dijela proizvodnje u te zemlje kako bi zadržali postojeći tržišni udjel.
Za farmu pilića i purana Vlada Distrikta Brčko ponudila je varaždinskoj Vindiji čak 11 lokacija, a za izgradnju tvornice za preradu pilećeg mesa bivšu bazu američkih pripadnika NATO-snaga u BiH MC Gavern. Gradonačelnik Distrikta Brčko Mirsad Đapo i njegov zamjenik Anto Domić s predstavnicima Uprave Vindije razgovarali su o pojedinostima izgradnje farme i tvornice za preradu pilećeg mesa. U tvornici za preradu pilećeg mesa Vindija planira preradu čak 70 tona dnevno. Vindiji će Vlada Distrikta Brčko osigurati ukupnu infrastrukturu za farmu i tvornicu te izgraditi potrebne prilazne ceste. Za infrastrukturne potrebe Distrikt Brčko će iz proračuna izdvojiti nešto preko 3 milijuna eura. Za farmu plića Vindija može kupiti jedno od zemljišta koje izabere na licitaciji. Zemljište će imati milijun četvornih metara. Za izgradnju farme pilića Vlada Distrikta Brčko treba uskoro usvojiti prostorni plan. U Brčkom očekuju kako će ugovor s Vindijom o kupnji zemljišta biti potpisan do sredine rujna nakon čega bi trebale biti utvrđene pojedinosti izgradnje farme pilića i tvornice za preradu pilećeg mesa. Izgradnja farma i tvornice trebala bi početi sredinom iduće godine, a proizvodnja bi počela 2010. godine. Uz kupnju zemljišta koje bi Vindija trebala platiti nešto manje od 180 tisuća eura varaždinsko poduzeće treba Vladi Distrikta dostaviti poslovni plan razvoja peradarstva u Distriktu. Ako se realizira planirana izgradnja farme pilića i tvornice za preradu pilećeg mesa u Distriktu Brčko, Vindija bi time premjestila najveći dio proizvodnje i prerade piletine u BiH. Slične projekte u BiH ima i Podravka koja je ranije u mesnoj industriji Čolović kod Sokoca proizvodila konzerve hašea za tržište BiH i Srbije te omogućila Vegafruitu proizvodnju nekih svojih licenciranih proizvoda. Podravka je imala i pregovore sa sarajevskim Klasom o proizvodnji svojih licenciranih proizvoda u tom poduzeću. S ulaskom Hrvatske u EU prehrambeni proizvođači iz Hrvatske neće više moći bez carine izvoziti svoje proizvode u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Crnu goru i na Kosovo pa je razumljivo premještanje dijela proizvodnje u te zemlje kako bi zadržali postojeći tržišni udjel.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu