Prihvaćanjem Vladine ponude o dodatnom povećanju plaća kroz dodatak od 12 posto počevši s isplatama za srpanj, službenici i namještenici u tijelima sudbene vlasti i državnim odvjetništvima u četvrtak su prekinuli štrajk započet još 5. lipnja.

Njime nisu izborili prvotne zahtjeve, pa ni sindikalno glasovanje o Vladinoj ponudi nije prošlo jako uvjerljivom većinom, ali su se zadovoljili “smanjenjem zaostatka za drugima”.

Tijekom štrajka čulo se, naime, da su plaće tih službenika četvrte najniže od ukupno 24 kategorije. U svakom slučaju, u odnosu na donedavno, mjesečna primanja osjetno će im se povećati, pogotovo računajući i širi lipanjski sporazum o linearnim povećanjima kojim je bilo obuhvaćeno 219.000 zaposlenika državnih i javnih službi (dio njega nije bilo oko 26.000 onih s najvećim koeficijentima).

Ministar financija Marko Primorac u četvrtak je rekao da će dogovor sa sindikatima u pravosuđu proračun stajati oko 13 milijuna eura. Fiskalni učinak lipanjskog sporazuma, pak, procijenjen je na više od 400 milijuna eura godišnje, uz raspon rasta plaća od 60 do 100 eura, kao i regres od 300 eura.

Ministar financija Marko Primorac već je najavio jesensko preslagivanje proračuna/S. Midžor/PIXSELL

Spomenuti memorandum okarakteriziran je kao privremeno rješenje dok na snagu ne stupi novi Zakon o plaćama u javnoj i državnoj službi, a premijer Andrej Plenković rekao je da se zapravo radi o trajnom privremenom dodatku.

Hoće li putem sindikata u pravosuđu sad krenuti i sindikat policije, koji je to bio dao naslutiti, ostaje vidjeti. Plaće mnogih u javnom sektoru, kao i u privatnom, u Hrvatskoj jesu male. Uz rast troškova života prilično je izvjesno da će za koji mjesec i Anketa o dohotku stanovništva za 2022. pokazati rast udjela osoba u riziku od siromaštva i među onima koji rade, kojemu su inače najizloženiji nezaposleni i umirovljenici samci.

U riziku od siromaštva, prema DZS-ovoj Anketi, bilo je pet posto zaposlenih. Kako bilo, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić za pravosudne je djelatnike ustvrdio kako su oni ”de facto socijalni slučajevi”.

I Primorac kaže kako se razlika plaća u privatnom i u javnom sektoru povećala u korist plaća u privatnom sektoru, zbog čega je danas teško motivirati ljude da dođu raditi u javni sektor. No, uz prošlotjedni sporazum rekao je kako diskrecijske odluke povećanja plaća za jedan sektor nisu dobre jer narušavaju cijeli koncept reforme sustava plaća.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Podsjetio je i da svima koji su obuhvaćeni tim diskrecijskim odlukama plaća od 1. siječnja sigurno neće rasti onoliko koliko bi rasla bez njih.

Ne bude li u narednim tjednima i mjesecima novih zahtjeva za povećanjima plaća u državnim i javnim službama, pritisaka zasigurno neće manjkati zbog činjenice da se prije kraja godine mora donijeti novi zakonski okvir (plus dvije uredbe) za plaće zaposlenih u njima, jer cijeli taj paket i prema NPOO-u mora stupiti na snagu od 1. siječnja.

Sporazumi sa sindikatima
To će biti dio ulaznih parametara za proračun 2024., a u međuvremenu je posve izvjestan i još jedan rebalans ovogodišnjeg. Među ostalim, zbog uključivanja efekata sporazuma sa sindikatima.

Proračun se u ambijentu visoke inflacije puni bolje od prvotnih planova i u njemu će se prilikom jesenskog rebalansa neupitno naći dovoljno novca za drugu indeksaciju mirovina, kao i još jedan paket mjera pomoći najranjivijim građanima, što je najavljeno prije dva mjeseca. Imajući u vidu da predstoji tzv. superizborna godina, vjerojatno se neće “škrtariti”.

To svakako olakšava činjenica da je državna blagajna, prema podacima za prvih pet mjeseci, bila u “plusu”. Ukupni prihodi s krajem svibnja premašivali su 10,4 milijarde eura, a rashodi su bili na 10,24 milijarde. U odnosu na isto razdoblje prošle godine ukupni prihodi povećani su 20 posto, pri čemu su oni od raznih poreza bili čak 24 posto izdašniji, premašivši 6 milijardi eura.

Najveća porezna stavka, prihodi od PDV-a, povećana je za više od pola milijarde eura ili oko 16,5 posto (na 3,64 mlrd.). U postotno i u apsolutnim iznosima najveći skok zabilježen je kod poreza na dobit, kojega je u lanjskih prvih pet mjeseci ubrano nešto manje od 800 milijuna, a ove godine čak 1,42 milijarde, što je porast od čak 78 posto. Toliki skok u najvećoj je mjeri posljedica dodatnog, ekstra poreza na dobit.

On je ispao veći nego što su u Vladi prvotno računali pa je već za proljetnog rebalansa plan prihoda od poreza na dobit za ovu godinu podebljan za 428 milijuna eura, na 2 milijarde eura. I plan prihoda od PDV-a korigiran je naviše za više od pola milijarde eura (za 537 mil.) čime je planska veličina na toj stavci podignuta na 9,6 milijardi eura.

S obzirom na rast plaća i zaposlenosti, za oko 300 milijuna povećana su izvorna očekivanja od doprinosa. Zbog izdašnijih lanjskih dobiti poduzeća u pretežito državnom vlasništvu, plan prihoda od imovine (dividendi i udjela u dobiti tvrtki u kojima država ima značajnije udjele, plus HNB) povećan je za 313 milijuna eura.

‘Do zadnjeg centa’
S druge strane, i plan rashoda je nemalo povećan. Na ime indeksacije mirovina, primjerice, za tu je stavku u novom planu osigurano 350 više nego u originalnom planu 2022. Procjene su da će skoro usklađenje mirovina s obzirom na rast plaća i inflaciju iznositi najmanje 8 posto, a tek se će vidjeti hoće li za tu stavku trebati dodati još novca u proračunu, povrh rebalansa. Više novca, 240 milijuna eura, proljetos je ucrtano za paket mjera pomoći najugroženijim građanima.

Prilikom prvog rebalansa rečeno je kako će se 230 milijuna eura prikupljenim dodatnim porezom na dobit “do zadnjega centa” rasporediti u sljedećem paketu mjera. U svakom slučaju, prilikom jesenskog rebalansa na rashodima za zaposlene (računajući i one u osnovnim i srednjim školama koje se vode u kategoriji pomoći) mogla bi biti jedna od većih korekcija naviše.

Čini se da će malo tko baš negodovati zbog toga. Načelno, uz opći rast troškova života proračunski suficit i nije cilj. Prema aktualnim planovima Vlade plan za ovu godinu na razini je deficit opće države od 2 posto BDP-a, a ako je suditi prema boljem stanju same državne blagajne u prvih pet mjeseci, dosta neplaniranih rashoda moglo bi se na kraju uklopiti u te gabarite.