Hrvatska robna razmjena nastavlja usporavati. Preliminarni podaci DZS-a za prvih pet mjeseci potvrđuju da je prošlo vrijeme dvoznamenkastih stopa rasta koje se bilježilo nakon smirivanja pandemije.

U prva četiri mjeseca rast izvoza još je bio na 9,6%, a u prvih pet mjeseci 6,7%, dok je uvoz istodobno rastao još sporije, u prva četiri mjeseca 3%, a u prvih pet mjeseci 1,4%. Vrijednost izvezene robe u pet mjeseci iznosila je 9,61 milijardi eura, a uvoza 16,49 milijardi eura.

Pad Mađarske i Italije
Jasniju sliku usporavanja izvoza i uvoza daje usporedba s prošlogodišnjim brojkama, kada je dinamika rasta obje kategorije bila bitno življa – izvoz je u pet mjeseci 2022. rastao stopom od 26,7%, dok je se uvoz povećao za gotovo 50%.

No, prošlogodišnju dinamiku odredile su cijene energije i sirovina koje su s ratom u Ukrajini bilježile eksploziju. Smirivanje njihovih cijena možda je i najviše ostavilo traga u pokazateljima trgovinskih odnosa s Mađarskom s kojom je u prva četiri mjeseca, za koje DZS daje detaljnije podatke, izvoz nakon dugogodišnjeg uspona na krilima Inine sirove nafte, a lani i s LNG-jem s krčkog terminala, zaustavljen.

Zabilježen je pad izvoza od gotovo 4%, dok je uvoz pao još više, oko 14%. Mađarska nije i jedina zemlja od najvećih vanjskotrgovinskih partnera s kojim se bilježi pad u robnoj razmjeni, ove godine slabiji je izvozni rezultat u usporedbi s lanjskim ostvaren prema Italiji, najvažnijem izvoznom tržištu, te Austrijom.

Iako se procjenjivalo da će nepovoljna gospodarska kretanja u Njemačkoj ostaviti velikog traga na rezultate u poslovima na tom tržištu, još uvijek robna razmjena s tom zemljom ima pozitivan predznak – izvoz je u prva četiri mjeseca porastao za 4,6% i dosegnuo 924 milijuna eura.

Slabijim rezultatom na talijanskom tržištu za hrvatski je izvoz Njemačka od početka ove godine glavni kupac, što je tradicionalno bila Italija. U Italiju je u prva četiri mjeseca izvezeno 881 milijuna eura, čak 5 milijuna eura manje nego u Sloveniju. Uvoz iz Italije ne bilježi negativan predznak i ta je zemlja i dalje glavno uvozno tržište.

Snažan rast izvoza bilježi se i na slovenskom tržištu, a značajnije promjene vidljive su u robnoj razmjeni sa Srbijom, u koju je izvoz rastao iznadprosječno i premašio 433 milijuna eura, te ponovno značajno premašuje vrijednost uvoza.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Robna razmjena sa SAD-om nastavlja rasti, dok je s Kinom u padu i izvoz i uvoz. Gleda li se djelatnosti, najveća promjena uočava se u poljoprivredi. Ta je proizvodnja već dugo bila u suficitu, više se izvozilo nego uvozilo, ali već drugi mjesec bilježi se veći uvoz poljoprivrednih proizvoda i pad izvoza.

U četiri mjeseca tako je na strana tržišta iz poljoprivrede plasirano 395,5 milijuna eura, što je na godišnjoj razini gotovo 12-postotni pad.

Skok uvoza motornih vozila
Istodobno je uvezeno gotovo 419 milijuna eura poljoprivrednih proizvoda, za 15% više nego lani. Velike su promjene primjetne i u sektoru brodogradnje, u kojoj je izvoz u prva četiri mjeseca prešao 440 milijuna eura, što je porast od 141% u odnosu na lanjski rezultat. Taj se rezultat dovodi i u vezu s velikim skokom izvoza u Maltu kamo je u pet mjeseci izvezeno 217 milijuna kuna, naspram 12 milijuna prije godinu dana.

U prerađivačkoj industriji još je nekoliko djelatnosti zabilježilo promjene – snažan porast bilježi prehrambena industrija i proizvodnja pića, te odjeće, kože, strojeva i uređaja u oba smjera, i uvoz i izvoz. Među statističkim pokazateljima uvoza, pak, najzanimljiviji je podatak o snažnom rastu kod proizvoda motornih vozila – uvezeno ih je više od milijardu eura ili 47% više nego lani.