U lipnju je nastavljeno usporavanje godišnje inflacije koje traje već sedam mjeseci, ali već pet mjeseci zaredom bilježi se rast cijena na mjesečnoj razini. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija usporila je na 7,7 posto (sa 7,9 u svibnju), što je najniža godišnja stopa od lanjskog ožujka i daleko niža od rekordnih 13,5 dosegnutih u studenome.

Istodobno, u odnosu svibanj cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su porasle 0,9 posto. Pritom su cijene u kategorijama hrane, pića i duhana te energije prošli mjesec porasle za po 1,4 posto, a usluga za 1,2 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvoda (bez energije) u prosjeku neznatno pojeftinili.

I godišnja i mjesečna stopa nešto su više prema međunarodno usporedivoj mjeri inflacije – harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) koji primjerice obuhvaća i potrošnju nerezidenata na ekonomskom teritoriju. Godišnja mjerena HICP-om zadržala se na 8,3 posto, dok je mjesečna, prema flash procjeni, procijenjena na 1,6 posto, što je osjetno više nego u nacionalnom indeksu.

Na razini svih članica europodručja brza procjena za lipanj pokazuje usporavanje godišnjeg rasta cijena sa svibanjskih 6,1 na 5,5 posto. Time se inflacijski jaz između Hrvatske i ostatka eurozone ponovno povećao.

Kod nas je godišnja stopa viša za 2,8 postotnih bodova. Višu bilježe samo Slovačka (11,3%) i Estonija (9%), dok je primjerice, u Španjolskoj, Belgiji i Luksemburgu svedena na 1,6 odnosno 1 posto, a u Grčkoj te Cipru na 2,7 posto.

Istodobno, na mjesečnoj razini cijene (HICP) su u eurozoni u prosjeku porasle 0,3 posto, a Hrvatska je s 1,6 na samom vrhu, ispred Malte (1,5%) te Grčke i Slovenije (0,9%).

Unatoč usporavanju godišnje inflacije u euro području, temeljna inflacija ponovno je blago porasla, s tim da trenutno glavni pritisci dolaze iz smjera rastućih troškova plaća. Inozemni analitičari stoga računaju da će Europska središnja banka (ECB) i u srpnju povećati ključne kamatnjake, a neki vjeruju da je to izgledno i u rujnu.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju