Vlada Federacije BiH usvojila je informaciju i dala prethodnu suglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole poduzeću “Vjetroelektrane” d.o.o. Glamoč za izgradnju vjetroelektrane Slovinj, instalirane nazivne snage 138 MW (23×6 MW), odobrene priključne snage 138 MW (23×6 MW) i planirane godišnje proizvodnje električne energije od 506 GWh, što planira se graditi u planinskom području brda Slovinj, na području općine Glamoč.

Dugogodišnji projekt

Zadužuje se premijer Federacije Bosne i Hercegovine da ovu Informaciju sa Zaključkom uputi Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine na razmatranje i usvajanje, kako bi Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije pristupilo poslovima propisanim Uredbom o postupku, kriterijima, obliku i sadržaju zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih objekata, nakon izdavanja ove energetske dozvole.

U informaciji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, između ostalog, stoji da je Projekt hidroelektrana Slovinj započet 2009. godine stalnim praćenjem brzine i smjera vjetra. Mjerni uređaji postavljeni su na nadmorskoj visini od 1430 metara, a rezultati mjerenja od 2010. do 2019. godine pokazali su da je prosječna brzina vjetra iznosila 8,61 m/s u desetominutnom intervalu, a maksimalna 33,78 m/s. Na temelju ovih podataka zaključeno je da je lokacija Slovinj jedna od vjetro izdašnijih u BiH te da nudi ogroman resursni potencijal.

Ovom prilikom napravljene su dvije studije vjetra, 2013. i 2021. godine. Analizom podataka o vjetru i pristupačnosti terena utvrđena je točna lokacija i raspored za 23 vjetroturbine, jedinične snage 6 MW, visine stupa 102,5 m i raspona lopatica 155 m, ukupne instalirane snage 138 MW, prosječne moguće godišnje proizvodnje 506 GWh i prosječnog rada na nazivnom snagom od 4.500 sati godišnje. Prema Studiji izvodljivosti, ukupna cijena izgradnje hidroelektrane Slovinj je 136 milijuna eura.

Također je navedeno da je izgradnja vjetroelektrana važan segment razvoja električne energije iz obnovljivih izvora energije i gospodarstva općenito, te da je jedna od karakteristika glamočkog kraja izuzetno dobar vjetropotencijal koji nije adekvatno iskorišten. Također, projekt izgradnje hidroelektrane Slovinj poboljšao bi stanje gospodarstva u Kantonu 10, a posebno u općini Glamoč, gdje se nalazi ova vjetroelektrana.

Brojne koristi

BiH ima značajne potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao što su solarne i vjetroelektrane, no trenutačno se većina električne energije u zemlji proizvodi iz termoelektrana na ugljen, dok se tek mali dio proizvodi iz obnovljivih izvora.

Uvođenje obnovljivih izvora energije u energetski sustav zemlje može donijeti mnoge koristi i osigurati sigurnost BiH. Privatni investitori, koji se bave ovom djelatnošću, svjesni su te činjenice i sve više koriste ovaj potencijal.

Zbog nedovoljnih kapaciteta za pripremu takvih investicija, ali i zbog složenih postupaka javne nabave, državne elektroprivrede sporije pripremaju projekte obnovljivih izvora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost