Sigurno ste barem jednom čuli da ljudi nezadovoljni stanjem u zemlji (bilo kojoj zemlji) za nju koriste termin “banana država”, čak i ako ta zemlja nema nikakve veze s uzgojem ovog tropskog voća. Evo kako je termin zapravo nastao i što označava, piše City magazine.

Da je “banana-država” pogrdan naziv za politički nestabilne zemlje i da termin ima negativnu konotaciju, jasno vam je već i iz samom konteksta u kom se izraz upotrebljava. Ipak, priča o tome kako je on nastao, daleko je zanimljivija, piše Istorijski zabavnik.

Termin se prvobitno odnosio na države ovisne o poljoprivrednom izvozu samo jedne kulture u kojoj vlast drži korumpirana grupa političara ili vojna hunta pod utjecajem stranih kompanija koje zapravo imaju moć.

Ovo je početkom 20. stoljeća najviše važilo za srednjoameričke zemlje poput Hondurasa, Nikaragve ili Paname, koje su uzgajale i izvozile mahom banane, pa je tako i nastao izraz – “banana država” ili “banana republika”.

U ovim zemljama političari i gospodarstvo desetljećima su bili pod utjecajem velikih američkih kompanija čija je moć bila daleko veća nego politička moć vlade ili stanovništva. Vladale su velike socijalne razlike, infrastruktura je bila slaba, privreda primitivna, a ljudi uglavnom neobrazovani, jer se u školstvo nije ulagalo. Ovakve države oslanjale su se na vanjski kapital, a obično je vladala i velike inflacije.

‘doputovala‘ je iz fekalija

Zabranjeno kupanje na popularnoj dalmatinskoj plaži, u moru je pronađena opasna bakterija

Zanimljivo je da je izraz zapravo književni. Termin “banana republika” vjerojatno je prvi upotrijebio američki pisac William Sidney Porter koji je pisao pod pseudonimom O. Henri. On je 1904. objavio roman “Kupus i kraljevi”  i pišući o fiktivnoj Republici Anhuriji, a vjerojatno aludirajući na Honduras, napisao: “U to vrijeme smo imali sporazum sa svakom stranom zemljom, osim Belgije, i te banana-republike, Anhurije”.

Tijekom godina, pojam je prvo bio prihvaćen među drugim umjetnicima, pa tek onda i u političkoj teoriji.

Danas se izraz koristi da opiše države u kojima strane firme imaju značajan utjecaj na donošenje odluka vlasti što dovodi do nastanka korupcije, kriminala, nepotizma… U ovakvim zemljama, bogati se šačica moćnika dok ostatak stanovništva živi teško. Vlast je nestabilna, a izbori obično sa sumnjivim rezultatima.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Interesantno je da, osim država u razvoju, termin koristi, najčešće žuti tisak, i u tradicionalno razvijenim demokratskim sistemima (poput Francuske, Švicarske ili SAD) kako bi kritizirala neku, manje ili više, kontroverznu odluku vlasti.