EN DE

Veliki interes hrvatskih investitora za podgoričke Plantaže

Autor: Josip Jagić
28. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Adris se zanimao za Duvanski kombinat, a crnogorska bi Vlada hrvatske ulagače voljela vidjeti i kao kupce Elektroprivrede CG

Hrvatski su gospodarstvenici dobrodošli u Crnoj Gori, bio je poziv i zajednički zaključak sudionika prezentacije “Način i tijek privatizacije i mogućnosti za strana ulaganja u Crnu Goru”, održanoj u petak u prostorijama Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, a kojem je prisustvovao i niz domaćih ulagača zainteresiranih za Crnu Goru. Prezentaciju je vodio direktor Agencije Crne Gore za restrukturiranje privrede i privatizaciju Branko Vujović, koji je predstavio niz završenih projekata privatizacije, kao i cijeli niz projekata privatizacije koji bi u bliskoj budućnosti trebali biti realizirani.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Povoljna investicijska klima
Crna je Gora već 1997. godine započela sa sveobuhvatnim programom političke i ekonomske reforme, u kojoj je posebno bilo naglašeno stvaranje otvorenog tržišta, pravna sigurnost i poticanje privatnog vlasništva kroz poduzetništvo i privatizaciju. Tako je još u državnoj zajednici sa Srbijom imala vlastito zakonodavstvo, kao i monetarnu i fiskalnu politiku, što je urodilo time da Crna Gora danas ima stabilne makroekonomske pokazatelje. Vujović je u izlaganju naveo i niz prednosti Crne Gore za strane investitore, a posebno je naglasio povoljnu investicijsku klimu, nacionalni tretman ulagača, koji znači da strani ulagači imaju ista prava i obveze kao i domaći, slobodan transfer i reinvestiranje dobiti i plaćanje u inozemstvu, oporezivanje kao i za domaće pravne osobe uz korištenje poreznih olakšica i pogodnosti, kao i neoporezivanje kapitalne dobiti koja se reinvestira. Porez na dobit pravnih osoba u Crnoj Gori iznosi devet posto, a porez na dohodak fizičkih osoba iznosi 15 posto, najavljeno je da će u 2009. godini biti smanjen na 12 posto, a 2010. godine na devet posto. Među projektima koje je hrvatskim ulagačima predstavio Vujović ističu se veliki projekti u turizmu, kao što je privatizacija lječilišnog kompleksa Instituta “Dr. Simo Milošević”, hotelijersko poduzeće Ulcinjska rivijera, ulcinjska Ada Bojana i velika, 14-kilometarska plaža u Ulcinju, te turistički kompleks Valdanos. Uz to, tu je i devet marina koje očekuje privatizacija. Vujović je u razgovoru za Poslovni dnevnik izjavio kako velik interes hrvatskih ulagača postoji i za sudjelovanje u jednoj od najznačajnijih privatizacija za Crnu Goru, onoj “Plantaža”, najvećih vinograda u Europi, koje će biti privatizirane putem međunarodno objavljenog tendera.

Hrvatski su gospodarstvenici dobrodošli u Crnoj Gori, bio je poziv i zajednički zaključak sudionika prezentacije “Način i tijek privatizacije i mogućnosti za strana ulaganja u Crnu Goru”, održanoj u petak u prostorijama Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, a kojem je prisustvovao i niz domaćih ulagača zainteresiranih za Crnu Goru. Prezentaciju je vodio direktor Agencije Crne Gore za restrukturiranje privrede i privatizaciju Branko Vujović, koji je predstavio niz završenih projekata privatizacije, kao i cijeli niz projekata privatizacije koji bi u bliskoj budućnosti trebali biti realizirani.

Povoljna investicijska klima
Crna je Gora već 1997. godine započela sa sveobuhvatnim programom političke i ekonomske reforme, u kojoj je posebno bilo naglašeno stvaranje otvorenog tržišta, pravna sigurnost i poticanje privatnog vlasništva kroz poduzetništvo i privatizaciju. Tako je još u državnoj zajednici sa Srbijom imala vlastito zakonodavstvo, kao i monetarnu i fiskalnu politiku, što je urodilo time da Crna Gora danas ima stabilne makroekonomske pokazatelje. Vujović je u izlaganju naveo i niz prednosti Crne Gore za strane investitore, a posebno je naglasio povoljnu investicijsku klimu, nacionalni tretman ulagača, koji znači da strani ulagači imaju ista prava i obveze kao i domaći, slobodan transfer i reinvestiranje dobiti i plaćanje u inozemstvu, oporezivanje kao i za domaće pravne osobe uz korištenje poreznih olakšica i pogodnosti, kao i neoporezivanje kapitalne dobiti koja se reinvestira. Porez na dobit pravnih osoba u Crnoj Gori iznosi devet posto, a porez na dohodak fizičkih osoba iznosi 15 posto, najavljeno je da će u 2009. godini biti smanjen na 12 posto, a 2010. godine na devet posto. Među projektima koje je hrvatskim ulagačima predstavio Vujović ističu se veliki projekti u turizmu, kao što je privatizacija lječilišnog kompleksa Instituta “Dr. Simo Milošević”, hotelijersko poduzeće Ulcinjska rivijera, ulcinjska Ada Bojana i velika, 14-kilometarska plaža u Ulcinju, te turistički kompleks Valdanos. Uz to, tu je i devet marina koje očekuje privatizacija. Vujović je u razgovoru za Poslovni dnevnik izjavio kako velik interes hrvatskih ulagača postoji i za sudjelovanje u jednoj od najznačajnijih privatizacija za Crnu Goru, onoj “Plantaža”, najvećih vinograda u Europi, koje će biti privatizirane putem međunarodno objavljenog tendera.

U vezi s Duvanskim kombinatom Podgorica, prema njegovim riječima, bilo je kontakata s rovinjskom Adris grupom. Crnogorci bi hrvatske ulagače voljeli vidjeti i u procesu privatizacije Elektroprivrede Crne Gore, oko koje još postoje određena neslaganja, ali ulaganja od tristo milijuna eura u infrastrukturu bez stranih ulagača Crna Gora vjerojatno nije spremna sama podnijeti. Govoreći o pozitivnim iskustvima u poslovanju u Crnoj Gori, savjetnik IGH Ivan Banjad naglasio je kako je IGH u Crnoj Gori prisutan već pet godina u projektiranju i gradnji cesta, gdje su niz poslova dobili u oštroj međunarodnoj konkurenciji na transparentnim natječajima, a Crnogorci sva plaćanja i zacrtane rokove shvaćaju vrlo ozbiljno. Hrvatskim gospodarstvenicima predstavljeni su i potencijalni ulagački projekti, poput niza turističkih projekata, ali i projekata gradnje 190 kilometara autoceste Beograd – Bar, 100 km Jadransko-jonske autoceste, rekonstrukcije 167 km pruge Beograd – Bar, 87,8 milijuna eura vrijednog mosta preko Bokokotorskog zaljeva, 50-ak milijuna eura ‘teškog’ projekta vodovoda za crnogorsko primorje, gradnje četiriju malih hidroelektrana te triju projekata iskorištavanja prirodne izvorske vode.

Slovenci brži
U pozdravnom govoru veleposlanik Crne Gore Branko Lukovac naglasio je kako je uz već postojeće dobre odnose hrvatskih i crnogorskih gospodarstvenika samostalnost Crne Gore, čija je prva obljetnica nedavno proslavljena dodatna prilika za jačanje suradnje s Hrvatskom, koju Crna Gora vidi kao najrazvijenijeg i najbližeg susjeda koji će joj dati i najveće prilike za razvoj. Tu je Hrvatska za Crnu Goru značajan partner i prirodni saveznik, naglasio je Lukovac. Hrvatska u procesima privatizacije u Crnoj Gori zaostaje za Slovenijom, a Lukovac smatra da ne bi trebalo biti tako. Glavne perspektive suradnje s Hrvatskom u Crnoj Gori vide u turizmu, prometu i pomorstvu.

Lani 644 milijuna eura stranih ulaganja

Bruto domaći proizvod Crne Gore u 2006. godini iznosio je 1,778 milijardi eura, a stopa inflacije spustila se na samo dva posto. Strane direktne investicije su u 2006. godini dosegnule 644 milijuna eura, što je u odnosu na 2005. godinu bio rast od 22 posto. Investicije kroz privatizaciju iznosile su 292,6 milijuna dinara i u odnosu na 2005. godinu rasle su za 32,1 posto. Štednja je u 2006. godini porasla za impresivnih 183,5 posto i dosegnula je 498,6 milijuna eura. Kreditni rejting Crne Gore prema Standard & Poor’su u 2006. godini podignut je s BB stabilno na BB pozitivno.




Autor: Josip Jagić
28. svibanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close