Hanfino anketno ispitivanje srednjoškolaca pokazalo je pad znanja iz područja financijske pismenosti u 2022. u odnosu na godinu ranije.

Višu razinu znanja iskazali su u odgovorima koji određuju financijsko ponašanje, a posebno je to vidljivo kod odnosa prema kupnji, u praćenju i usporedbi cijena i razmatranju kupnje.

Anketni upitnik ispunilo je više od 900 učenika iz svih dijelova RH, prosječne dobi od 17 godina – 5% ispitanika bili su polaznici gimnazija, 25% strukovnih škola, a 70% srednjih ekonomskih.

U usporedbi s 2021., vidljiv je pad svih komponenata financijske pismenosti, a ocjenjivala se kroz tri komponente: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu. Financijsko znanje odnosi se na poznavanje i razumijevanje osnovnih financijskih pojmova i izračuna, a upravo je ono, kao i 2021., najlošije ocijenjeno.

Samo 20% učenika zna izračunati realnu kamatnu stopu i samo 26% ih zna da je u Hrvatskoj štednja u 3. mirovinskom stupu dobrovoljna. Kako većinu ispitanih čine polaznici ekonomskih škola, koji su i imali doticaj s ekonomskim predmetima, rezultati ukazuju to da je potrebno intenzivirati edukaciju o financijskim temama, te da je nužno financijsko opismenjavanje ugraditi u sustav obrazovanja. Dodatno zabrinjava niska razina poznavanja mirovinskog sustava RH.

“Financijsko opismenjavanje mladih ne smije biti posljedica individualnih napora pojedinih profesora ili škola, kao i edukativnih aktivnosti pojedinih dionika financijskog opismenjavanja. Ono mora biti dio sustavnog osposobljavanja djece i mladih kako bi se oni već sutra primjerenim financijskim znanjem i ponašam uspješno nosili sa svim životnim odlukama”, istaknula je u komentaru rezultata direktorica Sektora za sistemske rizike i zaštitu potrošača iz Hanfe Ivana Herceg.

Učenici su ipak puno bolje ocjene zavrijedili za financijsko ponašanje, budući da se prema kupnji ponašaju relativno odgovorno – 67% ih prije kupovine pažljivo razmatra može li sebi priuštiti proizvod ili uslugu, dok ih 60% prije kupovine uspoređuje cijene. Također, njih 61% namjerava odvojiti određeni dio svog dohotka za štednju za mirovinu.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’