Samo je jedna geotermalna elektrana (GTE), Velika Ciglena kod Bjelovara, trenutačno operativna u Hrvatskoj, no potencijal za iskorištavanje te obnovljive energije lani je s dotadašnjih 500 MW povećan na minimalno 1000 MW instaliranih kapaciteta. I dok je s jedne strane GTE Velika Ciglena pozitivna priča projekta obnovljivih izvora energije, i daleko izvan hrvatskih granica, u istom je opsegu to i kontroverzna poslovna priča zbog sukoba partnera u investicijskom ciklusu – hrvatskog poduzetnika Dragana Jurilja i turskih mu partnera iz MB Holdinga.

Sudska drama

Hrvatski sudovi dali su za pravo Jurilju da izvlasti Turke iz projekta, no sudska drama nije ni približno završena jer se, što pravnim, a što političko-lobističkim potezima, očekuje i međunarodni pravni spor. Može li ova priča ugroziti buduće projekte stranih investicija u hrvatske geotermale? Prije koji dan Unal Ozgor iz turskog MB Holdinga istaknuo je na energetskoj konferenciji u Zagrebu da su zainteresirani za daljnja ulaganja u Hrvatsku, ali pod preduvjetom da riješe vlasništvo nad elektranom Velika Ciglena. Kako je i Ozgor ponovio ovom prigodom, MB je s 50 milijuna eura financirao izgradnju prve hrvatske GTE elektrane Velika Ciglena te istaknuo da su hrvatske procedure po pitanju realizacije GTE projekta bitno kompleksnije nego one u Turskoj.

“Prema informacijama koje imamo, GTE Velika Ciglena ne održava se dobro, te za proizvodnju služi tek 4MW. MB Holding planira preuzeti upravljanje u dogledno vrijeme, sukladno presudama hrvatskih sudova, a ne bude li rješenje povoljno, obratit ćemo se daljnjim instancama”, kazao je Ozgor na konferenciji koju je organizirala Energetika marketing. Agencija za ugljikovodike (AZU) definirala je 75 istražnih prostora i trenutačno zahvaljujući sredstvima iz NPOO-a provodi istražna mjerenja za geotermalni potencijal za grijanje u Sisku, Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima, Zaprešiću i Vukovaru, nakon čega će biti izbušene dvije istražne bušotine. Kako je koji dan poslije na summitu Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku suradnju (P-TECC) održanom u Zagrebu naglasio ravnatelj AZU Marijan Krpan, najvjerojatnije će iza toga slijediti još dvije bušotine.

“Agencija trenutačno provodi natječaj za koncesionare za šest istražnih prostora za potrebe proizvodnje električne energije, a nadaju se da će kroz njega iznjedriti tri do šest tvrtki koje bi u roku četiri do pet godina realizirale elektrane. AZU priželjkuje veću primjenu geotermalne energije u poljoprivredi, gdje je trenutačno samo 6 MW proizvodnje, dok isti GTE bazen, onaj u Mađarskoj, koristi oko 300 MW za poljoprivredne svrhe”, kazao je Krpan na skupu koji je okupio niz premijera, ministara te visokih gospodarskih i financijskih dužnosnika iz središnje i istočne Europe te SAD-a.

Visoka početna ulaganja

Iako je u nekoj fazi projekta nekoliko obećavajućih budućih geotermalnih elektrana, Martina Tuschl iz AZU naglašava da je trenutačno sva pažnja usmjerena na tvrtku Terra Energy Generation Company koja je započela bušenje svoje prve bušotine na istražnom polju Legrad 1, jer tek nakon istražnih bušenja moguće je odrediti protok i rezerve.

Konzultant Drago Domitrović navodi da geotermalne elektrane zauzimaju bitno manju površinu od ostalih energetskih potencijala, a uz vrlo kratke periode održavanja, operativni troškovi su im niski. Kao najveće izazove geotermalima Domitrović vidi visoka početna ulaganja, rješavanje imovinsko-pranih odnosa i dugotrajnu i složenu proceduru dolaska do okolišne
dozvole.