Vodik iz visokotlačnog spremnika se pretvara u električnu energiju kemijskom reakcijom, a jedini ispušni plin je vodena para. Daleko je to od nove tehnologije, a Toyota, Honda i Hyundai već godinama imaju tehnologiju u serijskoj proizvodnji.
Za razliku od Mercedesa, VW-a, Tesle i drugih proizvođača koji razvijaju automobile na električni pogon, BMW ne misli da budućnost počiva samo na baterijama.
Njemački proizvođač luksuznih automobila postaje prvi na domaćem tržištu koji je lansirao automobil s gorivim ćelijama, iako isprva u ograničenoj seriji.
Za razliku od Mercedesa, VW-a, Tesle i drugih proizvođača koji razvijaju automobile na električni pogon, BMW ne misli da budućnost počiva samo na baterijama.
Njemački proizvođač luksuznih automobila postaje prvi na domaćem tržištu koji je lansirao automobil s gorivim ćelijama, iako isprva u ograničenoj seriji.
Novi BMW iX5 Hydrogen pokreće goriva ćelija umjesto velike baterije što znači da nema potrebe za čekanje na stanicama za punjenje.
Vodik iz visokotlačnog spremnika se pretvara u električnu energiju kemijskom reakcijom, a jedini ispušni plin je vodena para. Daleko je to od nove tehnologije, a Toyota, Honda i Hyundai već godinama imaju tehnologiju u serijskoj proizvodnji.
Pa ipak, BMW je još uvijek prvi njemački proizvođač koji je uskočio u ovu traku i pustio barem malu flotu vozila na cestu.
BMW sada pretvara 100 SUV-ova X5 u pogon na vodik, što će biti najsnažnija goriva ćelija u osobnom automobilu do sada s izlaznom snagom od 170 KS.
Zajedno s međuspremničkom baterijom, tu je snaga motora od 401 KS.
To omogućuje modelu X5 ubrzanje do 100 km/h za manje od šest sekundi i postizanje maksimalnih 180 km/h.
Napojen sa šest kilograma vodika u roku od nekoliko minuta, domet je preko 500 kilometara, prema BMW-u.
“Držimo se našeg kursa elektrifikacije bez ikakvih “ako i ali”, kaže Frank Weber, član uprave za razvoj.
“No, imamo velike sumnje da se to može postići u istoj mjeri i istim tempom s isključivo baterijskim električnim vozilima svugdje u svijetu.”
Budući da međuspremnička baterija, kapaciteta 10 kilovat sati, zahtijeva manje kritičnih sirovina i budući da se zeleni vodik može pohraniti bolje od zelene električne energije, gorive ćelije su alternativa koju ne treba izgubiti iz vida, tvrdi Weber.
Serijska proizvodnja očekuje se nakon 2025.
Weber vjeruje da se cjenovni paritet s električnim pogonom na baterije može postići u nadolazećim godinama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu