Najveća europska aviokompanija Air France-KLM lanjsku je poslovnu godinu (do 31. ožujka) zaključila skokom neto dobiti za 80,4 posto. Porasla je na 891 milijun eura, operativni prihod je povećan 33 posto, na 1,24 milijarde eura, uz 7,6-postotni skok prihoda na 23,07 milijardi eura. Ohrabrena je uprava pritom povećala projekcije ostvarenja profita za ovu godinu, a najavila je i nove narudžbe aviona od Boeinga i Airbusa. U proteklom je kvartalu Air France-KLM Group ušesterostručio profit što uprava pripisuje porastu putničkog prometa i smanjivanju troškova nakon spajanja francuske i nizozemske aviokompanije koje je prije tri godine predvodio predsjednik uprave Jean-Cyril Spinetta. Za ovu godinu je najavljen i veći profit. Kvartalna neto dobit pritom je narasla na 43 milijuna eura, potvrdio je glavni financijski direktor Philippe Calavia. U isto vrijeme analitičari su projicirali gubitak od 22 milijuna eura. Prihodi su istovremeno uvećani 3,7 posto, dosegnuvši 5,39 milijardi eura. Kompanija je povrh toga pokrenula novi program rezanja troškova koji bi do 2010. godine tvrtki trebao uštedjeti 560 milijuna eura.

Air France-KLM koristi se bazama aviokompanija na pariškom aerodormu Charles de Gaulleu i amsterdamskom Schipholu nudeći veći broj povezanih letova od svojih rivala. U posljednje tri godine nakon spajanja aviokompanije tvrtka je godišnje uštedjela 525 milijuna eura zahvaljujući zajedničkoj nabavi, prodaji i informacijskoj tehnologiji. Uprava povrh toga najavljuje i novi program kresanja troškova u skladu s kojima će umanjiti troškove za 1,4 milijarde eura sljedeće tri godine. Dionice Air France-KLM-a u ovoj su godini na vrijednosti dodale 18 posto, a vrijednost kompanije se popela na 10,5 milijardi eura te je po tom mjerilu treća najveća svjetska aviokompanija. Više od polovice prihoda, ističe Calavia, tvrtka ostvaruje izvan Francuske i Nizozemske, a globalni je rast glavni pokretač zdravlja industrije zračnog prijevoza. “Naš je glavni cilj spojiti poslovne putnike između Europe i ostatka svijeta”, ističe glavni financijski direktor Calavia. Air France-KLM je lanjske fiskalne godine osigurao 85 posto potreba za gorivom po cijeni od 52 dolara po barelu. Za ovu godinu aviokompanija je dosad osigurala 76 posto potreba za gorivom za 60 dolara po barelu. Gorivo je drugi najveći trošak Air France-KLM-a nakon radne snage. Air France je u posljednjih 18 mjeseci naknade na gorivo povećao sedam puta na 48 eura, javlja agencija Bloomberg, te na 55 eura poskupio naknade na KLM-ove dalekoletne letove te na 12 eura za europske letove. Air France-KLM, povrh toga, obnavlja i flotu. Uprava kompanije je obznanila da je uputila narudžbe za nove zrakoplove ukupne vrijednosti 7 milijardi dolara od Airbusa i Boeinga. U narudžbi Air France-KLM je zatražio i dodatna dva modela aviona superjumbo A380 od Airbusa. Zbog dvogodišnjeg kašnjenja spomenutog modela aviona Airbusa je bio prisiljen plaćati penale aviokompanijama. Air France je pritom uputio i narudžbe za 30 aviona A320 od europskog Airbusa te 18 širokotrupnih 777 dalekoletnih aviona od američkog Boeinga. Prije je naručio i 10 double-decker modela A380 uz otvorenu opciju narudžbe za dodatna 4 modela tih aviona. Najveća njemačka aviokompanija, rivalska Lufthansa, još je lani u listopadu naručila 35 novih Airbusovih aviona. Narudžba obuhvaća pet aviona A319, deset A320, petnaest A321 i pet A330, uz opciju narudžbe dodatnih 30 aviona A320. Njemački avioprijevoznik je od Airbusa već tada obaviješten o jednogodišnjem kašnjenju isporuka pa prvi primjerak mogu očekivati tek u ljeto 2009. godine.

Alitalia u 2006. godini učetverostručila gubitke

Dionice najveće talijanske aviokompanije Alitalije jučer su na cijeni potonule gotovo 4,8 posto nakon što je kompanija obznanila da je učetverostručila gubitke za lanjsku godinu jer je avioprijevoznik umanjio vrijednost dotrajale flote. Gubitak talijanske Alitalije za prošlu godinu dodatno je povećan na 625 milijuna eura nakon što je za 2005. iznosio 167 milijuna eura. Vrijednost flote pritom je umanjena je za 197,3 milijuna eura. Povrh toga, talijanska vlada za srpanj najavljuje prodaju 49,9-postotnog udjela u Alitaliji, a uspješnom bi ponuđaču u ruke mogla prijeći i cjelokupna kompanija. Talijanska je vlada, naime, odustala od restrukturiranja posrnule aviokompanije nakon što je tvrtka bilježila gubitke za šest od posljednjih sedam godina zbog oštrog pada tržišnoga udjela u Italiji i velikog rasta troškova poslovanja.