Potresi su za sobom ostavili na tisuće ozlijeđenih ljudi kao i onih koji su ostali bez krova nad glavom jer su sravnjeni sa zemljom čitavi stambeni blokovi. Dosad je bilo 100 naknadnih potresa jačina 4.0 ili više otkako je potres jačine 7,8 pogodio jug Turske.

Novi potres jačine 5,7 pogodio je područje Turske iza 9 sati ujutro, objavio je EMSC.

Seizmolozi očekuju seriju naknadnih podrhtavanja nakon dva razorna potresa koja su to područje pogodila jučer.

Iako su naknadni potresi slabiji od glavnih, predstavljaju rizik za spasilačke službe jer bi mogli doprinijeti urušavanju zgrada ionako oslabljenih jučerašnjim jakim potresima.

Hladno vrijeme ometalo je u noći na utorak spasitelje u potrazi za preživjelima. Zarobljeni pod ruševinama zapomagali su u pomoć dok je rodbina poginulih tugovala za svojim voljenima.

VELIKA TRAGEDIJA

Najgora katastrofa u Turskoj u 21. stoljeću. Zašto je došlo do potresa?

Broj žrtava neprestano raste jer su tisuće ljudi zatrpane pod ruševinama zgrada. Kiša i snijeg koji su mjestimično obilni i pad temperature s dolaskom noći dodatno su otežavali napore spasilaca.

U takvim uvjetima, Svjetska zdravstvena organizacija rekla je da očekuje da će konačan broj žrtava biti znatno veći.

Prvi potres magnitude 7,8 dogodio se u noći po hladnom vremenu u pokrajini Kahramanmarasu na jugoistoku, oko 60 kilometara zračne linije od sirijske granice. Uslijedili su desetci slabijih potresa, a prijepodne, također na jugoistoku Turske dogodio se još jedan magnitude 7,5.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Kombinacija čimbenika uzrokovala je da snažan potres koji je pogodio Tursku i Siriju rano u ponedjeljak bude osobito smrtonosan, uključujući vrijeme, lokaciju, relativno miran rasjed i lošu konstrukciju urušenih zgrada, rekli su stručnjaci.

Potres je tolika, apokaliptična razaranja prouzročio djelomično zbog svoje magnitude, riječ je o najjačem potresu u Turskoj od 1939., ali i zbog činjenice da je pogodio gusto naseljeno područje.

Drugi razlog jest da se dogodio u 4 sata i 17 minuta iza ponoći po mjesnom vremenu, što znači da su usnuli ljudi ostali “zarobljeni kad su im se srušile kuće”, rekao je za suradnik Britanske geološke službe Roger Musson.

Konstrukcija zgrada također nije bila “primjerena za područje koje je podložno velikim potresima”, rekao je Musson, autor knjige “The Million Death Quake” (engl. Potres od milijun smrti).

Razlog za to možda leži u činjenici da je rasjed koji je potres pogodio u posljednje vrijeme bio relativno miran.

FOTO: REUTERS/Umit Bektas

Turska je jedna od najtrusnijih zona u svijetu. Potres na Sjevernoanatolijskom rasjedu u sjevernoj turskoj pokrajini Duzce odnio je više od 17.000 života 1999. godine.

No, potres se u ponedjeljak dogodio na drugom kraju države, na Istočnoanatolijskom rasjedu.

Tamo potresa magnitude 7 prema Richteru nije bilo već više od dva stoljeća, što bi moglo značiti da su ljudi “zanemarili koliko je opasan”, kazao je Musson.

Budući da je toliko vremena prošlo od zadnjeg potresa, “podosta energije” se možda nagomilalo, pretpostavio je Musson.

Jačina naknadnih potresa u ponedjeljak, uključujući i podrhtavanje magnitude 7,5 prema Richteru, podržava tu pretpostavku, dodao je.

Repriza 1822.

Ovaj potres je “gotovo repriza” potresa  7,4 prema Richteru koji se u istom području zbio 13. kolovoza 1822, rekao je Musson.

Izazvao je “golemu količinu štete, srušio cijele gradove i broj žrtava je iznosio na desetke tisuća”, objasnio je.

Naknadna podrhtavanja su nakon tog potresa nastavila trajati do lipnja iduće godine.

Epicentar potresa u ponedjeljak nalazio se na relativno maloj dubini od otprilike 17,9 kilometara, u blizini turskog grada Gaziantepa, u kojem živi oko dva milijuna ljudi

Izazvan je pomicanjem arapske tektonske ploče prema sjeveru, “stružući pored Turske jer se ne može glatko kretati”, kazao je Musson.

“Oslobađanje tog kretanja uzduž rasjeda jest ono što izaziva velik potres poput onoga koji smo imali danas”, pojasnio je.

Naglasio je da je epicentar takvog potresa mnogo manje važan od toga u kojoj se mjeri pukotina proteže uzduž rasjeda, a u ovom slučaju je to otprilike 100 kilometara.

“To znači da je bilo koje mjesto unutar tih 100 kilometara uzduž rasjeda praktički iznad potresa”, rekao je.

Neadekvatna infrastruktura

Carmen Solana, vulkanologinja na britanskom Sveučilištu Portsmouth, rekla je da su zgrade otporne na potrese ključne u trusnim područjima.

“Infrastruktura je nažalost neadekvatna u južnoj Turskoj i naročito u Siriji pa spašavanje života sada ovisi o naporima spasitelja, a ne preventivi”, dodala je.

Turska vlada je 2004., reagirajući na potres iz 1999., usvojila zakon prema kojem sve nove zgrade moraju biti u skladu sa suvremenim standardima zaštite od potresa.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je snažnu izgradnju učinio političkim prioritetom nakon što je drugi potres pogodio obalu Egejskog mora 2020., zbog čega je poginulo 114 ljudi.

Joanna Faure Walker, šefica Instituta za rizik i sprečavanje katastrofa na londonskom koledžu (UCL), pozvala je Tursku da provjeri je li se zakon poštovao.

Bill McGuire, vulkanolog na UCL-u, dodao je da su “u Siriji već mnoge građevine oslabljene zbog više od deset godina rata”.

FOTO: REUTERS/Sertac Kayar

FOTO: REUTERS/Umit Bektas

FOTO: REUTERS/Sertac Kayar

FOTO: REUTERS/Sertac Kayar