Tri najveća europska distributera plina, talijanski Eni, njemački E.ON te francuski Gaz de France, zatražili su veću političku potporu u zbližavanju s Rusijom, napomenuvši da tenzije između Moskve i Europske unije ne doprinose energetskoj sigurnosti. Prošlotjedni europsko-ruski summit dodatno je produbio međusobne nesuglasice nakon čega su europske kompanije izrazile želju za samostalnim ugovaranjem poslova s ruskom tvrtkom Gazprom. Naime, na energetskom summitu u Berlinu vodeći ljudi europskih tvrtki ponovili su kako je Rusija najveći dobavljač plina za Europu te da će se u idućih desetak godina ovisnost o ruskom plinu znatno povećati. “Rusija je naš susjed te ne smijemo dopustiti da se politika umiješa u poslovanje. Odnose u energetici moramo sami rješavati”, izjavio je Jean-Marie Devos, generalni tajnik Eurogasa, agencije koja predstavlja industriju. Nešto oprezniji u izjavama bio je dopredsjednik E.ON-a Uwe Fip. On je napomenuo kako je potrebna veća suradnja ruskih i europskih tvrtki, i to zajedničkim ulaganjima, proširenjem proizvodnih kapaciteta te preklapanjem vlasništva u kompanijama, međutim za to je potrebna politička podrška.

“Za ovakve projekte potrebna je podrška politike jer inače nitko neće htjeti sudjelovati u njima”, rekao je Fip, navodeći primjer velikog projekta izgradnje plinovoda Nord Stream, kojim će Rusija isporučivati plin Njemačkoj, zaobilazeći Poljsku. Naime, taj posao rezultat je dogovora dviju vlada, a slijedom sporazuma Nijemci su dobili svog predstavnika u upravnom odboru Gazproma, pa je tako E.ON jedina inozemna kompanija koja ima člana u ruskom distributeru plina. Izvršni direktor Eni-ja, Domenico Dispenza, čija je kompanija ove godine dogovorila dugoročnu suradnju s Gazpromom, također je istaknuo nužnost povezivanja ruskih i europskih tvrtki. Eni je s Rusima potpisao ugovor o isporukama plina sve do 2035. godine, a putem talijanske kompanije Gazprom će imati pristup tamošnjem tržištu. Prema riječima Sergeja Čelpanova, zaduženog za Gazpromovo inozemno poslovanje, Talijani će do 2010. kupovati tri milijarde kubičnih metara, a Eni će imati pristup ruskim nalazištima plina. Sličan ugovor Rusi su postigli i s Gaz de Franceom, pa su tako dobili pristup francuskoj distributivnoj mreži čime će krajem godine prodavati plin tamošnjim velikim potrošačima. I dok Europska komisija ulaže napore kako bi se smanjila ovisnost u ruskom plinu, tražeći nove dobavne pravce, ali isto tako i energente, istovremeno europske kompanije uz podršku svojih vlada potkopavaju ta nastojanja. Očito je da mnoge vlade ne žele riskirati nestašicu plina u svojim zemljama te putem domaćih tvrtki dogovaraju isporuke. Stoga je ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio dodatno pojačati utjecaj, pa je ovaj tjedan doputovao u Austriju gdje je s vladinim dužnosnicima razgovarao o bilateralnim gospodarskim odnosima. “Jedna trećina ruskog plina prolazi Austrijom, a to je važan doprinos europskoj energetskoj sigurnosti”, naglasio je Putin. Međutim, Austrijanci su prilično oprezni pa je predsjednik Heinz Fischer odgovorio da “postoje stvari koje Europska unija i Rusija moraju međusobno riješiti te da Austrija neće svojom politikom izlaziti iz okvira Europske unije”. Neki komentatori smatraju da će nakon fijaska europsko-ruskog summita Putin pokušati bilateralnim odnosima proširiti poslovanje energetskih kompanija. Istovremeno baltičke zemlje, u prvom redu Poljska, upozoravaju kako Moskva koristi energiju kao političko oružje te pozivaju Bruxelles da se tome odupre. Stoga će idućih tjedana biti zanimljivo vidjeti mogu li Moskva i Bruxelles riješiti krizu, no još je važnije, hoće li zemlje EU prevladati pojedinačne interese i zajednički nastupiti prema Rusiji.