Udio izvoza u prihodu ovih gospodarskih pokretača, samo tijekom prošle godine, bio je čak 80%, što je gotovo duplo više od prosjeka domaće IT industrije koja se nerijetko ističe kao vodeća industrija hrvatskog tržišta i jedan od najvećih aduta u pozicioniranju na globalnom tržištu. S obzirom na to da upravo gejming sektor bilježi rast službenog broja zaposlenih u usporedbi 2020. i 2021. od 14% te na činjenicu da je udio zaposlenih Hrvata u kompanijama čak 97.5%, jasno je da je gejming industrija već sada važan segment hrvatskog gospodarstva uz značajnu perspektivu razvoja.
No, da se zdrava industrija ne temelji samo na one hit wonderu jednog studija, već na kontinuiranom rastu mnogobrojnih kompanija i start-upova koji razvijaju potpuno različite gejming žanrove objasnio je tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, Aleksandar Gavrilović: „Brojni su studiji koje bih mogao navesti, počevši od Escape Simulatora u izvedbi samoborskog Pine studija preko casual mobilnih igara svima dobro poznatog Nanobita pa sve do visoko-budžetnih PC naslova poput Gamepiresovog SCUM-a ili Croteamovog Serious Sam serijala. Imamo kompanije koje svoj uspjeh temelje na potpuno različitim projektima, pri čemu je njihova dobit samo tijekom 2021. bila između 4 i 44 milijuna kuna. To je ono što nas kao zajednicu nadahnjuje i iznimno veseli. Napredak je kontinuiran, ostvaren zajedničkim snagama i uz pomoć partnera, poput A1 Hrvatska, koji upravo u gejmingu prepoznaju vrijednost i potencijal rasta i razvoja.“
