Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale više od 11 posto, zaronivši na najniže razine u ovoj godini, jer se trgovci plaše recesije, a time i slabljenja potražnje za “crnim zlatom”.

Cijena barela na londonskom tržištu potonula je prošloga tjedna 11,1 posto, na 76,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 11,2 posto, na 71,02 dolara.

Smanjenje proizvodnje
Na samom početku prošloga tjedna cijene su nafte porasle jer je na snagu stupio embargo Europske unije na rusku naftu koja se doprema brodovima. Uz to, Unija je, zajedno sa članicama G7, odredila limit za cijenu ruske nafte, 60 dolara, kako bi smanjila ruske prihode od prodaje nafte.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju, potvrdili su, pak, na redovnoj sjednici odluku s smanjenju proizvodnje za dva milijuna barela dnevno.

Sve je to podržalo cijene “crnog zlata”. No, od polovice tjedna cijene nafte našle su se pod pritiskom nakon slabih gospodarskih pokazatelja iz SAD-a, Kine i Europe. Osim toga, trgovci se plaše da će američko gospodarstvo, najveći svjetski potrošač nafte, uroniti u recesiju, na što su upozorili čelnici nekoliko najvećih banaka i mnogi analitičari. Po njima, pitanje je samo hoće li recesija biti plitka ili dublja.

Posljedica je to visoke inflacije zbog čega američka središnja banka od početka godine agresivno povećava ključne kamatne stope. Posljednja sjednica Feda u ovoj godini održava se ovoga tjedna, a nakon serije povećanja kamata za 0,75 postotnih bodova, na tržištu se procjenjuje da će čelnici središnje banke podignuti kamate za 0,50 postotnih bodova.

Trenutno se ključne kamate Feda kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine, a i dalje su otvorena ključna pitanja: do koje će razine Fed ukupno povećati kamate – na 4,75 ili 5 posto – i koliko će se dugo zadržati na tim razinama.

Ovoga će tjedna sjednice održati i britanska te europska središnja banka. Od obje se očekuje daljnje povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova, što bi trebalo oslabiti inflaciju. No, viši troškovi zaduživanja usporit će gospodarsku aktivnost, što će značiti i slabiju potražnju za naftom.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Skok i do 140 dolara
Zbog ruskog napada na Ukrajinu, cijene su nafte u ožujku snažno porasle i u jednom razdoblju dosegnule i 140 dolara po barelu, najviše razine od 2008. godine.

No, kako su zbog visoke inflacije središnje banke u svijetu počele agresivno povećavati kamatne stope, cijene su nafte postupno padale prema razinama od prije ruske invazije. Posljednjih se dana, pak, cijene nafte kreću oko najnižih razina u ovoj godini.