Europskoj središnjoj banci (ECB) u “glavu se obija” podizanje kamatnih stopa na koje se odlučila kako bi suzbila rastuću inflaciju u eurozoni.

Kako prenosi Reuters, monetarna vlast eurozone objavila je kako će pretrpjeti financijske gubitke zbog bilance nakrcane imovinom koju je prikupljala tijekom desetljeća dugog razdoblja monetarnih poticaja.

Pad ‘u crveno’
“Moramo se boriti s inflacijom povećanjem kamatnih stopa što rezultira višim kamatnim izdacima koje plaćamo bankama. U tom će slučaju naša dobit pasti, a mogli bi zabilježiti i gubitke”, stoji u obavijesti na internetskim stranicama ECB-a.

Naime, zbog povišenih kamatnih stopa ECB će morati komercijalnim bankama isplatiti znatno više iznose na približno pet bilijuna eura vrijednu imovinu stvorenu masivnim otkupom obveznica i plasiranjem jeftinih kredita.

Ti poticaji, kreirani tijekom godina kada je stopa inflacije bila vrlo niska, manja od dva posto, sada će vjerojatno ECB – kao i dio dioničara, poput središnjih banaka Njemačke, Nizozemske i Belgije – gurnuti “u crveno”.

U konačnici, to može dovesti do toga da središnje banke članica eurozone zatraže financijsku injekciju od svojih vlada, odnosno poreznih obveznika u krajnjoj liniji, što može postaviti pitanje njihove neovisnosti prema izvršnoj vlasti.

Ironija je u tome što će najveći udarac podnijeti središnje banke država koje su fiskalno najdiscipliniranije u eurozoni. Razlog je u tome što su te banke prikupile najveći udjel bankovnih depozita i obveznica stečenih u vrijeme dok su ključne kamatne stope bile na nuli ili čak i niže.

Nizozemska središnja banka otvoreno je priznala kako postoji rizik da će trebati dokapitalizaciju od strane države, iako je ministrica financija Sigrid Kaag kasnije izjavila kako ta opcija “još nije na stolu”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Podsjetimo, ECB je u većinskom vlasništvu središnjih banaka 19 država koje koriste euro kao valutu te sudjeluje sa 8 posto u ukupnoj bilanci Eurosustava. Međutim, ECB ima još nekoliko izvora prihoda iz kojih može iznaći novac za isplatu kamata.

Osim što može zahvatiti u svoje kapitalne pričuve, ECB može zatražiti prihod koji pojedine nacionalne središnje banke ostvaruju na svojim operacijama monetarne politike, kao što su obveznice ili krediti.

Eventualne gubitke središnja banka eurozone može prebaciti i u buduće poslovanje, odnosno pokriti ih iz dobiti u narednim godinama. Tu je mogućnost prošlog tjedna najavila njemačka Bundesbank. “U konačnici, povratak okružja pozitivnih kamatnih stopa podržava srednjoročnu profitabilnost Eurosustava”, poručili su iz ECB-a.

Mogu i bez kapitala
Općenito govoreći, središnje banke mogu funkcionirati čak i ako zabilježe gubitke koji u potpunosti iscrpe njihov kapital. Takva se situacija u posljednjih nekoliko desetljeća dogodila u nizu država, uključujući i Njemačku.

No, prema sadašnjim političkim postavkama, ECB mora ostati dobro kapitaliziran kako bi očuvao svoju neovisnost u odnosu na nacionalne vlade te zadržao vjerodostojnost institucije koja treba držati inflaciju pod kontrolom.

Valja podsjetiti i da su države eurozone proteklih godina snažno profitirale od labave monetarne politike ECB-a, kako kroz niske troškove zaduživanja, tako i dividende koje su isplaćivane njihovim središnjim bankama.

Drugim riječima, moguće je da će države članice dio tog novca sada trebati vratiti. “Važno je znati kako središnje banke ne funkcioniraju kao obične kompanije: mogu gubiti novac, ali i dalje učinkovito funkcionirati”, pojasnili su iz ECB-a.

“Ipak, princip financijske neovisnosti zahtijeva da nacionalne središnje banke uvijek moraju biti dovoljno kapitalizirane”, dodali su iz Frankfurta.