“Otpornost gospodarstva ulaskom u europodručje povećat će se iz tri razloga: uvođenjem eura eliminirat će se mogućnost deprecijacije tečaja, a time i materijalizacije valutnog rizika, hrvatske banke imat će pristup monetarnim operacijama eurosustava, a RH će imati pristup financiranju Europskog mehanizma za stabilnost”, rekao je viceguverner HNB-a Michael Faulend na konferenciji Zagreb-bankarsko i financijsko središte 2022.

U prezentaciji “Ulazak RH u europodručje – što nam donosi euro u izazovnim vremenima”, dodao je kako se pokazalo da je iza SAD-a europsko područje najrazvijenije po nizu paramenta, kao što niz kriterija definira koja je valuta svjetska – od pričuva međunarodnih banaka, preko međunarodnih obveznica do kredita. Euro je, ističe, čvrsto na drugoj poziciji iza dolara, zapravo je prva rezervna globalna valuta.

“Samo je jedna globalna valuta uz dolar, i to je euro koji se kreće na razini udjela 20-25%. Japanski jen kao treći na radaru je na par postotaka i to je važno istaknuti u trenutku kad RH uvodi euro. To je veliki plus koji daje mogućnost uživanja važnih benefita, počevši s povoljnijim mogućnostima zaduživanja te manju izloženost na svjetske šokove”, kaže viceguverner.

Prema Faulendu, javne financije više neće biti izložene valutnom riziku, što će značiti manji posredni rizik za ulagače, a time i nižu volatilnu premiju rizika. Koristi za RH su daleko veće od troškova, “jer su koristi dugoročnog karaktera, dok su troškovi jednokratni”. Viceguverner napominje i da će se smanjiti regulatorni trošak za banke, što znači smanjenje obvezne pričuve s 9% na 1%.

“Apsolutno najveća korist je uklanjanje valutnog rizika, baš s obzirom na specifičnost našeg gospodarstva koje je visokoeurizirano. Druga korist su relativno niže kamatne stope koje će Hrvatska uživati”, kazao je iznoseći primjer Mađarske, Poljske i Češke koje idu drugim putem i zato imaju više kamatne stope. Prema viceguverneru, spreadovi na RH obveznice povećali su se sa 100 baznih poena na 500 baznih poena zbog.