Za članove Srpske asocijacije menadžera (SAM) najveći izazovi u narednom periodu, pored rastuće cijene energenata, visoke inflacije i nedostatka stručnih kadrova, bit će i pad kupovne moći, a time i recesija i stagflacija, pokazalo je istraživanje SAM-a koje je predstavljeno u Beogradu.

Istraživanje među članovima SAM-a na temu aktualnih geopolitičkih događanja i utjecaja na srpsko gospodarstvo pokazalo je da 18% menadžera smatra da će cijene energenata predstavljati najveću prijetnju srpskoj ekonomiji u idućem razdoblju, 16% njih da je to inflacija, a 14% da je to nedostatak kvalitetnih kadrova. Da će pad kupovne moći predstavljati najveću prijetnju gospodarstvu izjasnilo se 12% ispitanika, dok je njih 10% ocijenilo da će to biti recesija. Ti ekonomski faktori prepoznati su kao najveći izazovi i kad su pojedinačni biznisi u pitanju, s tim da je manjak kvalitetnih kadrova za kompanije izazov broj jedan. Na pitanje jesu li na neki poseban način prilagođavali poslovanja u očekivanju nastavka nepredvidivog poslovanja, članovi SAM-a istakli su restrukturiranje i širenje na strana tržišta, pojačan monitoring troškova i optimizaciju poslovanja.

Istakli su i razvijanje različitih scenarija, traženje alternativnih energetskih izvora i ulaganje u energetsku efikasnost, ali i ulaganja u digitalizaciju poslovanja, nove biznise i ljude. Također, u načine prilagođavanja, prema rezultatima istraživanja, spadaju i podizanje cijena razmjerno inflaciji, smanjenje troškova, povećanje zaliha repromaterijala, traženje novih dobavljača i diversifikacija tržišta. Poslovna edukacija, odnosno prilagođen sadržaj edukacije zaposlenih prema potrebama i kretanjima na tržištu, također je jedan od načina prilagođavanja novonastaloj situaciji, pokazalo je istraživanje SAM-a. Ono što država može učiniti, kako bi ublažila učinak prelijevanja nepovoljnih globalnih trendova, prema rezultatima istraživanja, je diverzifikacija izvora energije, što smatra 47% ispitanika. Da država može pomoći u osiguravanju jednakosti za sve sudionike na tržištu smatra 37% ispitanika, dok 12% misli da se to može postići kroz predvidljivi zakonodavni okvir.