Najveća društvena mreža za profesionalce i poslodavce LinkedIn provela je eksperimente na više od 20 milijuna korisnika tijekom pet godina koji su izravno utjecali na mogućnost njihova zapošljavanja, izvijestila je studija objavljena u časopisu Science. U eksperimentima provedenim diljem svijeta od 2015. do 2019. LinkedIn je nasumce mijenjao udio slabih i jakih kontakata koje je predložio njegov algoritam “Ljudi koje možda poznajete” – automatizirani sustav tvrtke za preporuku novih veza – svojim korisnicima, a istraživači na LinkedInu, M.I.T.-u, Stanfordu i Harvard Business School kasnije su analizirali prikupljene podatke. Studijom je testirana utjecajna sociološka teorija nazvana “snaga slabih veza” prema kojoj je vjerojatnije da će ljudi dobiti posao i druge prilike preko poznanstava nego preko bliskih prijatelja. Istraživači su analizirali kako su promjene u algoritmu utjecale na radnu mobilnost korisnika, piše Večernji list.

TRŽIŠTE RADA

Ovo je 10 najboljih poslova tjedna: Prijavite se

Algoritam “Ljudi koje možda poznajete” analizira podatke poput povijesti zaposlenja članova, naziva poslova i veza s drugim korisnicima. Zatim pokušava procijeniti vjerojatnost da će član LinkedIna poslati pozivnicu za prijateljstvo predloženoj novoj vezi, kao i vjerojatnost da će ta nova veza prihvatiti pozivnicu. Nakon prvog vala algoritamskog testiranja, istraživači na LinkedInu i M.I.T.-u došli su na ideju analizirati ishode tih eksperimenata kako bi testirali teoriju o snazi slabih veza. Rezultati LinkedInova istraživanja potvrdili su teoriju slabih veza – ljudi koji su dobili više preporuka za umjereno slabe kontakte prijavljivali su i prihvaćali više poslova.

Zapravo, relativno slabi kontakti – to jest, ljudi s kojima članovi LinkedIna dijele samo 10 međusobnih veza – pokazali su se mnogo produktivnijima za traženje posla od jačih kontakata s kojima korisnici dijele više od 20 međusobnih veza. Godinu dana nakon prijave na LinkedIn, ljudi koji su primili više preporuka za umjereno slabe veze imali su dvostruko veću vjerojatnost da će dobiti posao u tvrtkama u kojima su ti poznanici radili u usporedbi s drugim korisnicima koji su dobili više preporuka za jake veze. Otkrili su da su umjereno slabe veze najbolja opcija za pomoć ljudima u pronalaženju novih poslova, mnogo više od jačih veza. Slabe veze pokazale su se najkorisnijima za tražitelje posla u digitalnim područjima poput umjetne inteligencije, dok su se jake veze pokazale korisnijima za zapošljavanje u industrijama koje se manje oslanjaju na softver, piše Večernji.