Pšenica će ove jeseni biti posijana, procjenjuje se, za deset do 15 posto više nego prošle godine pa bi pod žitom ove jeseni mogli da imamo i oko 700.000 hektara, dok je lane pod pšenicom bilo na 621.000 hektara. Ratari, kako su i najavljivali uoči sjetve da će više sijati pšenicu nego prošle jeseni, a sada to i čine. Nisu samo mali prinosi soje utjecali na to da se okrenu pšenici već i trenutna cijena zrna koje je proteklih dana na Produktnoj berzi Novi Sad bilo 45 dinara kilogram.

Razloga ima još, pšenica prva dospijeva za žetvu i donosi i prvi prihod u godini poljoprivrednicima. Na to se nadovezala i globalna ekonomska kriza, a i rat u Ukrajini pa ratari prate i zaključuju da će pšenično brašno biti traženo pošto je Ukrajina bila jedan od najvećih svjetskih proizvođača pšenice.

Može se zaključiti da će povećane površine pod pšenicom umanjiti površine pod sojom u proljetnoj sjetvi. Oni koji su sijali ovu uljaricu sada su u gubicima, mada je kilogram soje na Produktnoj berzi Novi Sad bio 85,8 dinara, prenosi novosadski Dnevnik.

Agrarni analitičar iz Novog Sada Žarko Galetin izjavio je za Dnevnik da se očekuje da do nove godine kilogram pšenice dostigne novi povijesni maksimum i bude približno 50 dinara kilogram. Iznio je procjene kako svjetske prognoze pokazuju da pšenice ima oko 770 miliona tona, a da su predviđanja da je za potrošnju potrebno oko 780 miliona tona, što pokazuje da mogu biti ugrožene svjetske zalihe jer nedostaje 10 miliona tona.

Rusija će biti i dalje najveći izvoznik pšenice, ali Ukrajina neće biti među najvećim izvoznicima i proizvođačima. Sve to domaći poljoprivrednici prate i gledaju da sjetvu uklope sa prilikama na domaćem i svjetskom terenu, kaže Galetin.

Stručnjak za pšenicu dr. Miroslav Malešević ukazao na to da je prošle jeseni prema službenoj statistici pšenica zauzelo 621.000 hektara, iako su prema podacima sa terena stizali podaci da žita ima približno 630.000 tona.