Usporedno s okvirom proračuna za iduću godinu, Vlada na današnjoj sjednici predstavlja još jedan rebalans ovogodišnjeg. Kao što su prilikom prvoga, u svibnju, korekcije prihodne i rashodne strane imale pečat veće od prvotno očekivane inflacije te proljetnog paketa mjera, drugim rebalansom bi se trebali ugraditi i fiskalni efekti jesenskog paketa cjenovnih amortizera, ali i  npr. ceh arbitraže Ina-Mol.

Prvi od dva koraka

Već proljetos originalni je plan izdataka za mirovine dodatno podebljan na račun većeg očekivanog troška  indeksacije, a i rashodi za zaposlene korigirani su naviše jer  jer je sporazum sa sindikatima oko plaća državne uprave i javnih službi bio postignut  nakon donošenja proračuna. No, te će se velike rashodne stavke i u novom rebalansu vjerojatno dodatno povećati. Uz ostalo, slijedom aktualnih pregovora sa sindikatima Vlada je ponudila da prvi od dva koraka povećanja osnovica bude s plaćama za listopad (za 4 posto), a to to bi imalo proračunski odraz počevši s rashodima u posljednja dva mjeseca ove godine. Inače, ministar financija Marko Primorac navodno se u tim pregovorima od sindikalnih apetita branio i Maastrichtskim kriterijima odnosno fiskalnim pravilima koja bi se nakon tri godine suspenzije trebala vratiti, premda u modificiranom obliku.

Prema svemu sudeći, u odnosu na tekući plan u proračun se istodobno dosad slilo i više poreza slijedom rasta potrošnje (turizam, cijene), a s obzirom na rast zaposlenosti i nominalnih plaća slično vjerojatno vrijedi i proračunske prihode od mirovinskih doprinosa.  Posljednji javno dostupni detaljni podaci o izvršenju proračuna odnose se na prvu polovicu godine, a objavljeni su pri odlasku bivšeg ministra financija Zdravka Marića. Stanje na polugodištu, ukratko,  upućivalo je na tempo punjenja proračuna nešto bolji od planskih veličina iz prvog rebalansa.

Zbog svog značaja u strukturi proračunskih prihoda PDV je jedan od važnijih indikatora, a u prvih šest mjeseci naplaćeno ga je gotovo 29 milijardi kuna, što je blizu 18 posto (ili 4,3 milijarde kuna) više nego lani. To je bila bolja dinamika u odnosu na proračunske planove, a u dobroj mjeri tome je kumovalo ubrzanje rasta cijena. U okviru oporezivanja potrošnje, od trošarina u proračun se do kraja lipnja slilo nešto više od 7,6 milijardi kuna. Prema prethodnoj godini to je povećanje za 8,4 posto, no na razini cijele godine kod te prihodne stavke treba računati s (većim) efektom Vladine intervencije u sustav trošarina u cilju obuzdavanja tj. ograničavanja cijena goriva.

Petina više

Rastom su se istaknuli i doprinosi za mirovinsko osiguranje koji su donijeli 13,8 milijardi kuna prihoda ili 14 posto više nego u istom razdoblju godinu prije. Po svim poreznim stavkama u proračun se do kraja lipnja slilo za gotovo petinu više prihoda. Priljev sredstava iz europskih fondova jedna je od značajnih stavki koje su tempom priljeva u prvom polugodištu zaostajale za planom, ali to se zasigurno promijenilo s tranšom od 700 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Istodobno, i rashodna strana proračuna u prvih je šest mjeseci rasla sporije od plana za cijelu godinu, ali i tu je izvjesno da je  s drugom polovicom godine uslijedilo ubrzanje, dijelom i zbog fiskalnih učinaka Vladinih mjera. Nakon što je proljetni paket bio procijenjen na blizu pet milijardi kuna, jesenski su u Vladi izvagali na 21 milijardu kuna ili oko 5,5 posto BDP-a. To će samo dijelom imati odraz na ovogodišnjem proračunu. No,  na prihodnoj i na rashodnoj strani izgledne su korekcije naviše, ali bit će zanimljivo vidjeti koliki će deficit središnje mjereno udjelom u BDP-u za ovu godinu proizaći iz rebalansiranja proračuna. Nakon proljetnih izmjena plana središnjeg proračuna, s nešto većim povećanjem rashoda nego prihoda,  manjak na razini opće države je prema europskoj metodologiji (ESA2010) zadržan u okvirima 3 posto BDP-a. Tome su pridonijele i povećane projekcije gospodarskog rasta za 2022., a one su u međuvremenu dodatno povišene.