U lepezi problema s kojima se suočava kineska država i društvo – usporavanje gospodarstva, epidemija COVID-a, sve niži natalitet, dinamika zelene tranzicije – predsjednik Xi Jinping u svom je govoru na otvaranju 20. kongresa Komunističke partije ipak izdvojio jedan: pitanje Tajvana i američki utjecaj u tom dijelu svijeta. Xi je u nedjelju otvorio 20. kongres vladajuće partije, a prema očekivanjima, dobit će treći mandat i učvrstiti svoje mjesto kao najmoćniji vladar u zemlji od Mao Ce-tunga.

Bez promjene

Sin revolucionara Komunističke partije, Xi je ponovno osnažio stranku koja je postala duboko korumpirana i sve više irelevantna, šireći svoju prisutnost u svim aspektima Kine, a Xi je službeno njezina “jezgra”. Xi je 2018. ukinuo ograničenja predsjedničkih mandata, otvorivši si tako put da prekine presedan zadnjih desetljeća i vlada treći petogodišnji mandat ili dulje. Očekuje se da će kongres koji se održava dva puta u desetljeću ponovno potvrditi Xija za generalnog sekretara stranke, najmoćniju dužnost u Kini, kao i predsjednika Središnjeg vojnog povjerenstva. Xijevo predsjedništvo trebalo bi biti obnovljeno u ožujku na godišnjem zasjedanju kineskog parlamenta.

Skup na kojemu sudjeluje oko 2300 delegata iz cijele zemlje počeo je u Velikoj dvorani naroda na zapadnoj strani Trga Tianamen. Tijekom desetljeća svoje vladavine Xi je Kinu usmjerio na autoritarni put koji prioritet daje sigurnosti, državnoj kontroli gospodarstva u ime “općeg napretka”, asertivnijoj diplomaciji, jačoj vojsci i jačanju pritiska kako bi se zauzeo Tajvan. Analitičari općenito ne očekuju bilo kakvu promjenu političkog smjera. Da je tome tako, dalo se iščitati iz Xijeva govora.

Prema analizi transkripta gotovo dvosatnog govora koji je objavila kineska novinska agencija Xinhua, kineski čelnik u svom je obraćanju čak 73 puta spomenuo riječ “sigurnost”, nasuprot 55 puta prilikom govora na prethodnom Kongresu 2017. godine. Istovremeno, reforme u gospodarstvu spomenuo je samo 16 puta dok je prije pet godina – kada je govorio 3,5 sata – to učinio 70 puta, prenosi Reuters. Kada je riječ o sigurnosti, kineski predsjednik je naglasio kako će Kina ojačati svoju sposobnost za izgradnju strateških kapaciteta za odvraćanje.

Trenutno najvruće pitanje Tajvana koji Peking promatra kao dijelom svog teritorija nije moglo biti izbjegnuto ni u Xijevom govoru. Podsjetimo, Kina je Tajvanu ponudila model “jedne zemlje, dva sustava”, no njega je odbacila većina političkih stranaka u Tajvanu i nema javnu podršku, osobito nakon što je Peking uveo strogi zakon o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu 2020. Za rastuće tenzije u Tajvanskom tjesnacu Xi je optužio “vanjske snage”, ne imenujući izravno SAD te je sugerirao kako će te “snage” biti odgovorne ako Peking ocijeni da se Tajvan mora integrirati vojnom invazijom. Na kineskom je narodu da riješi tajvansko pitanje te se Kina nikada neće odreći upotrebe sile za stavljanje Tajvana pod svoju kontrolu, istaknuo je Xi. K tome dodao je da će se Partija boriti protiv “protekcionizma i maltretiranja” drugih država.

Kako prenosi Financial Times, analitičari iz ovoga iščitavaju rastuću zabrinutost Kine oko situacije koju ta država percipira kao američki pokušaj promjene “statusa quo” u Tajvanskom tjesnacu – ponajprije kroz prodaju oružja, posjete dužnosnika SAD-a i poruku predsjednika Joea Bidena da je SAD spreman vojno intervenirati kako bi zaštitio neovisnost Tajvana. “Ovo je jasna poruka Tajvanu i SAD-u”, komentirao je za FT Sonny Lo, politički analitičar iz Hong Konga.”Kina je odredila da će riješiti pitanje Tajvana tijekom idućeg desetljeća”, smatra Lo.

Bogatiji Kinezi

Što se tiče gospodarstva, Xi je istaknuo kako će se vlast fokusirati na povećanje prihoda siromašnijeg dijela stanovništva te povećanje udjela srednje klase. Također, ojačat će se sigurnost uvoza hrane i energenata te važnih industrijskih sirovina. “Moramo izgraditi socijalistički tržišni ekonomski sustav na visokoj razini, osnažiti i podržati razvoj gospodarstva u privatnom vlasništvu te se potuno osloniti na odlučujuću ulogu tržišta u alokaciji resursa”, izjavio je Xi, a prenosi Reuters.

Predsjednik je naglasio i kako Kina mora “dobiti ključne tehnološke bitke” te ubrzati razvojne strategije temeljene na inovacijama. Kako bi to ostvaruila, mora postati međunarodna konkurentna u privlačenju stručnjaka. Kongres će potrajati sve do 22. listopada. Dan nakon završetka kongresa u subotu, očekuje se da će Xi predstaviti svoj novi Stalni odbor Politbiroa koji obuhvaća sedam članova. Uključivat će osobu koja će zamijeniti Li Keqianga na mjestu premijera, kada Li odstupi s te dužnosti u ožujku nakon što je obnašao maksimalna dva mandata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost