Karteli u javnim nabavama najpogubniji su za tržište

Autor: Josipa Ban , 26. rujan 2022. u 22:01
Mirta Kapural, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja/D. Puklavec/PIXSELL

Mirta Kapural, čelnica AZTN-a, koji međunarodnom konferencijom obilježava 25. obljetnicu.

Tržišna je utakmica ono što čini okosnicu kapitalizma, sustava u kojem svatko s dobrom tržišnom idejom može profitirati. U konačnici, u takvom bi sustavu profitirati trebali svi, jer pravo tržišno natjecanje vodi šarolikosti na tržištu te posljedično – nižim cijenama. Mnogima, nije tajna, takav sustav ne odgovara.

Funkcioniranje istog stoga paze Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koje se stalno susreću s novim izazovima. Trenutno su to digitalne platforme. Uzmimo za primjer Google. Ova megalomanska kompanija toliko je ojačala da konkurencije praktički nema jer istu naprosto pojede.

Europa stoga već godinama promišlja kako ograničiti njihovu moć. O tome, između ostalog, bavit će se Međunarodna konferencija u organizaciji AZTN-a, a koja ove godine slavi 25 godišnjicu djelovanja.

Tim smo povodom razgovarali s Mirtom Kapural, predsjednicom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, a koja je treća osoba na toj poziciji od osnivanja (prva je bila Olgica Spevec, a drugi Mladen Cerovac). Kapural je u Agenciji već 18 godina, a godinu dana na njezinom čelu. Nema sumnje, i nju, kao i njezine prethodnike, čekaju brojni izazovi.

Poznati su razni slučajevi zabranjenih sporazuma, odnosno kartela, u kojima se poduzetnici dogovaraju o cijenama i tako narušavaju tržišno natjecanje. Koje su društvene posljedice takvog postupanja poduzetnika?

Kartel je po definiciji zabranjen sporazum između poduzetnika koji su međusobni konkurenti. Oni nanose najveću štetu na tržištu. Mi smo u praksi imali dosta malih, lokalnih kartela što je normalno jer smo mala zemlja, no i takvi karteli nanose veliku štetu.

Zašto? Zato što uslijed kartela potrošač ima manji izbor proizvoda, više cijene, proizvode manje kvalitete. Pošto su se dogovorili poduzetnici nemaju poticaja ulagati, niti biti inovativni, i u tom smislu karteli potrošačima i gospodarstvu u cjelini nanose veliku štetu i zbog toga su oni najteži oblik povrede propisa o tržišnom natjecanju.

Zato se i izriču najveće kazne, do 10 posto ukupnog godišnjeg prihoda, iako se u praksi rijetko kad izrekne tako visoka kazna. Treba naglasiti da su posebno štetni zabranjeni dogovori između konkurenata u postupcima javne nabave. To se najčešće odvija kroz podnošenje očito neprihvatljivih ponuda, kroz rotacije, ili suzdržavanje od nadmetanja, podjelu tržišta po nekoj unaprijed dogovorenoj shemi.

Upravo smo iz tog razloga sporazumima pojačali suradnju s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave, kako bi došli do što više informacija o toj vrsti kartela.

9,3

milijuna kuna kazni zbog udruživanje u kartele dosudio je AZTN u 10 godina

Koliko ih je teško otkriti?

Teško. Otkrili smo jedan takav kartel. Ove je godine donesena odluka te je izrečena kazna od dva milijuna kuna u slučaju Agro-Vir, Agrodalm, Diljexport i Marino-Lučko koji su sklopili zabranjeni sporazum u postupku javne nabave koji je provela Ustanova “Dobri dom” Grada Zagreba.

Dokazi su bili mailovi koje su međusobno razmjenjivali i tablice u kojima se točno vidjelo koji će od njih ići s kojom nižom cijenom kako bi drugi dobio. Naravno, imali smo i svoje analize kojima smo točno mogli utvrditi da je zaista došlo do zabranjenog sporazuma te smo proveli  nenajavljene pretrage.

Kako dolazite do saznanja o kartelima?

Kroz podnesene inicijative, kroz objave u medijima, kao u primjeru autoškola u Splitu, gdje smo našli dvije grupe na WhatsAppu u kojima je bilo očito da je riječ o dogovoru, a to smo dokazali i s analizama cjenika. Oni su zaista u WhatsApp grupi rekli “jesmo ih, pazite na AZTN”.

Dakle, bili su svjesni protupravnosti svog djelovanja. Izrekli smo im kaznu od 460 tisuća kuna. Možda se čini da ne izričemo visoke kazne za kartele, ali razlog je što se obično radi o manjim poduzetnicima. Do saznanja o kartelima dolazimo i kroz najave zapisnika sa sastanak udruga, gdje često dolazi do dogovora.

To smo imali u slučaju kartela marina i zaštitara. Zatim kroz anonimne prijave, kroz nenajavljene pretrage, digitalnom forenzikom, prijavom pokajnika, istraživanjem tržišta ili putem europske mreže tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.

Koliko ste sveukupno novčanih kazni izrekli zbog zabranjenih sporazuma, odnosno kartela?

U posljednjih deset godina gotovo 9,3 milijuna kuna. Taj bi iznos bio znatno viši da nam Visoki upravni sud RH nije tri rješenja, u kojima smo izrekli baš visoke kazne za kartele, preinačio odnosno vratio na ponovno odlučivanje. Da toga nije bilo taj bi iznos iznosio čak 26,5 milijuna kuna.

Koliko Vam je u kažnjavaju kartela problem sudska praksa?

U nekim predmetima kao što je bio kartel Hrvatskog društva ortodonata je mogao biti problem, međutim to je korigirano odlukom Vrhovnog suda tako da bih općenito rekla da nije veliki problem.

Mislim da se suci sve više educiraju. Donekle ih razumijem jer je riječ o kompleksnom području i najbolje bi rješenje bilo da postoje dva, tri specijalizirana suca. Premala smo zemlja za specijalizirani sud kao što imaju neke druge države.

Foto: DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL

Popravlja li se situacija što se tiče zabranjenih sporazuma, odnosno kartela?

Voljela bih vjerovati da se popravlja. Spoznaja je ipak malo viša nego što je bila ranije. No kartela je bilo i bit će, a metode su u digitalno vrijeme sofisticiranije.

Morate biti pravi istražitelji?

Na neki način i jesmo, posebno što se kartela tiče.

Ove godine slavite 25 godina djelovanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Koji su bili najveći izazovi, a što biste izdvojili kao postignuća rada Agencije? 

Izazova je bilo dosta. Agencija je počela kao vrlo mala institucija s vrlo ograničenim resursima i skromnim znanjima o tržišnom natjecanju. S godinama smo gradili praksu nastojeći da bude usklađena s onom EU-a, odnosno s europskim pravom tržišnog natjecanja.

Istovremeno smo u hrvatskom okruženju nastojali podizati razinu znanja i svijesti o pravu tržišnog natjecanja, prije svega educiranjem i specijaliziranjem naših djelatnika. Treba reći da uloga općeg regulatora nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja nije jednostavna. Ona zahtjeva vrijeme da se steknu potrebna specijalizirana znanja.

Što se tiče uspjeha i postignuća mogu reći, a tu sam dugo, 18 godina, mislim da se Agencija razvila u neovisnu, profesionalnu, stručnu i kredibilnu instituciju koja je otvorena za suradnju i koja svojim radom doprinosi dobrobiti gospodarstva. Konkretnije, naši su najveći uspjesi provedba Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i donošenje niza rješenja kojima smo utvrdili zabranjena postupanja, kartele, zlouporabe vladajućeg položaja…

Ono što svakako treba spomenuti su i ocjene koncentracija. Tu smo upravo s različitim ocjenama omogućili opstanak određenih poduzetnika na tržištu. Tu bih svakako spomenula sanaciju Sberbanke koja je bila provedena u roku od 48 sati što je u konačnici bilo značajno za potrošače jer nije došlo do likvidacije banke i računi su potrošača bili spašeni.

Spomenula bih omogućavanje jačanja i stvaranja trećeg jakog poduzetnika i konkurenta na tržištu telekomunikacija opstankom Optime i njezinim preuzimanje od strane United Groupe. Učinkovita konkurencija u trgovini na malo je isto tako posljedica naših odluka. Dali smo mnoga mišljena na zakone koji su doveli do liberalizacije tržišta. Primjer je taksi usluga gdje smo izrekli dva mišljenja koja su potaknula da se to tržište otvori.

Možemo se isto tako pohvaliti uspješnom provedbom novog zakona u našoj nadležnosti, Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama što je  rijetko i na europskoj razini. I na kraju, a zaista jako bitno i što najviše treba istaknuti kao uspjeh Agencije, su njezini ljudi, profesionalci koji su malo po malo, zajednički gradili praksu poštivanja prava tržišnog natjecanja u Hrvatskoj.

Ovu 25. godišnjicu obilježit ćete organizacijom međunarodne konferencije. Tko dolazi i kojim ćete se temama baviti?

Jedno od glavnih izlaganja će održati gospodin Olivier Guersent, direktor Opće uprave za tržišno natjecanje Europske komisije, prva osoba iza Margrethe Vestager. Predavanje će održati i Vesna Tomljenović, sutkinja Općeg suda Europske unije te profesor Richard Whish, s Kings Collegea Sveučilišta u Londonu koji je priznati stručnjak za pravo tržišnog natjecanja.

Iz njegovih smo udžbenika svi učili kad smo počeli raditi u Agenciji. U panelima će sudjelovati čelnici drugih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja EU-a, konkretno Rumunjske, Grčke i Slovenije. Konferencija će se baviti aktualnim temama iz područja prava tržišnog natjecanja.

Jedna od aktualnih tema kojom ćete se baviti i na konferenciji je i provedba pravila o zaštiti tržišnog natjecanja na digitalnom tržištu. EU već dugo priprema Akt o digitalnom tržištu kojim bi trebala stati na kraj dominantnom i često monopolnom položaju koje digitalne platforme poput Googla, Mete, Microsoft, Amazona, imaju. Kada bi te Uredba trebala stupiti na snagu i što donosi?

Akt o digitalnim tržištima, odnosno Uredba EU-a, trebala bi stupiti na snagu u prvoj polovici sljedeće godine, a istom se utvrđuju jasna pravila za velike internetske platforme koje se zovu tzv. nadzornici pristupa. Cilj je da niti jedna velika digitalna platforma koja djeluje kao takav nadzornik pristupa ne zloupotrebljava svoj položaj na štetu poduzetnika koji žele pristup.

Pošto one imaju znatan utjecaj na unutarnjem tržištu i izrazito jako tržišnu moć mogu spriječiti pristup i potrošačima i klijentu. Primjer može biti nepoštena upotreba podataka poduzetnika koji posluju na platformama, situacija u kojoj su korisnici vezani za određenu uslugu i imaju ograničene mogućnosti za zamjenu pružatelja usluga kao što je bilo u slučaju Googlea, a prije i Microsofta.

Postoje i neke specifične klauzule koje se javljaju u digitalnoj trgovini. Potom postupanja s velikim podacima, pogotovo u odnosu na zaštitu privatnosti te problem koji je meni jako zanimljiv, a to su algoritmi koje poduzetnici koriste za praćenje te se postavlja pitanje jesu li oni neka nova vrsta kartela. Neke agencije već imaju odjele za digitalna tržišta, recimo Velika Britanija i Njemačka.

Što se nas tiče mi smo do sada proveli dva istraživanja tržišta na digitalnim tržištima. Jedan se odnosio na booking, odnosno online rezervacije smještaja u Hrvatskoj te smo nedavno dovršili i istraživanje digitalnih platformi za dostavu hrane.

Pred nama je digitalna era u  pravu tržišnog natjecanja i to će svakako donijeti jednu novu dinamiku i novu praksu. Tu ćemo se i mi morati ekipirati jer nam trenutni resursi za to neće biti dostatni. Ovdje se traže specijalizirana znanja.

Što su pokazala istraživanja digitalnog tržišta u Hrvatskoj?

Ona funkcioniraju, situacija nije problematična, no nastavit ćemo s istraživanjima u oba slučaja.

Kada Akt, odnosno Uredba o digitalnom tržištu bude usvojena hoće li Agencija dobiti nova zaduženja?

Za sada je agencijama određena savjetodavna uloga i uloga pomagača. Europska će komisija ostati glavna u provedbi Uredbe. Agencija će morati biti na usluzi Komisiji kada zatraži pomoć u nekoj istrazi.

Također, imat ćemo savjetodavne konzultacije, npr. ako odlučimo provoditi postupak u digitalnom tržištu onda ćemo se morati konzultirati s EK radi ujednačene primjene prava da ne bi došlo do pravne nesigurnosti.

Hoće li napori EK uroditi plodom u pokušaju ograničavanja tehnoloških divova. Znamo da je ista već tri puta kaznila Google pa se iznos kazni popeo na 8,25 milijardi eura, no niti to nije pomoglo?

Još se ne zna kako će sve funkcionirati u praksi. Čak se i EK mora ekipirati kako bi mogla sve provoditi, no mislim da platforme definitivno treba staviti pod kontrolu.

Već četiri godine AZTN vodi računa i o kontroli nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Svako malo čitamo da ste nekog trgovca kaznili jer zlorabe položaj u odnosu na dobavljače i proizvođače. Ima li učinaka Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama (ZNTP)?

Već se u prve dvije godine primjene ZNTP-a pokazalo da je isti donio pozitivne promjene u poslovanju koje su do tada pogodovale samo trgovcima. Do toga je došlo zato što su se zakonom uredili okviri za nove odnose, a dio nekih neželjenih pojava za dobavljače je počeo nestajati. Došlo je do veće pravne sigurnosti zato što je sada zakonom propisana forma ugovora.

Usto, mnogo je drugih pozitivnih učinaka. Manje je neizvjesnosti za proizvođače i zaštićeniji su. Između ostalog, povećana je likvidnost u sektoru poljoprivrede i hrane budući da su sada rokovi za plaćanje ograničeni na 30 dana za svježe proizvode, te na 60 dana za druge poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Koliko ste kazni izrekli za nepoštene trgovačke prakse?

Od 1. travnja 2018. do 1. svibnja 2022.  AZTN je izrekao ukupno 6,3 milijuna kuna kazni i od toga je u državni proračun uplaćeno 4,4 milijuna kuna.  U 2021. izrekli smo 1,8 milijuna kuna kazni.

Zakon je prošle godine izmijenjen zbog prilagodbe europskoj Direktivi. Koje su najznačajnije promjene?

Proširena je lista poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na koje se zakon odnosi. Zanimljivo je da je proširena baza adresata na koje se odnosi, budući da se sad ZNTP primjenjuje na trgovce koji sami ili s povezanim društvima ostvaruju prihod veći od 15 milijuna kuna.

Prije se primjenjivao na one koji su imali 100 milijuna kuna prihoda. Također, sada u adresate ulaze i oni koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost, dakle oni koji kupuju poljoprivredne i prehrambene proizvode.

S izmjenama ćete imati još više posla. Imate li ljudi za sav posao koji radite?

Nas je ukupno 56 trenutno. Za sve zadaće i nadležnosti koje obavljamo to zaista nije dovoljno.

Koliko državna intervencija u krizi, kojoj trenutno svjedočimo, remeti tržište?

Sa stajališta tržišnog natjecanja intervencija nije poželjna. Ona donosi rizik za tržišno natjecanje, kontrola cijena utječe na funkcioniranje tržišta ali u vrijeme krize i izvanrednih okolnosti to je opravdano. Zanimljiv je primjer Njemačka u kojoj je Federalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja, Bundeskartellamt, iznimno dozvolilo suradnju konkurenata u ovoj krizi i to između distributera i uvoznika plina te šećerana.

Ona je naravno, vremenski ograničena. Bitno je da ovakvo prilagođavanje pravila tržišnog natjecanja, zbog provođenje mjera za suzbijanje učinaka nepovoljnih gospodarskih kretanja, ne znači da će biti dopuštena teška kršenja prava tržišnog natjecanja. Suradnja ne znači dogovore o cijenama između konkurenata.

Dapače, tržišno natjecanje ima značajnu ulogu u vrijeme inflacije budući da, jednako kao i inflacija, djeluje na porast cijena. Ako nemate tržišnog natjecanja cijene rastu kao i u vrijeme inflacije. U vrijeme krize konkurentna tržišta i učinkovita provedba prava tržišnog natjecanja imaju ključnu ulogu jer se tržišnim natjecanjem osigurava očuvanje niskih cijena za potrošače. To znači da se niti ove privremene mjere koje su uvedene zbog suzbijanja inflacije ni na koji način ne smiju koristiti za prikrivena i zabranjena postupanja poduzetnika.

Komentirajte prvi

New Report

Close