Iz informacija koje cure iz istražnog postupka koji se vodi u slučaju gospodarskog kriminala u Ini dospio je i apsurdan detalj da je uhićeni direktor Sektora trgovine prirodnim plinom Damir Škugor, koji je partnerima u OMS Upravljanju prodavao plin po 19,46 eura po megavatsatu, taj isti plin Petrokemiji, tvrtki u kojoj je Ina suvlasnik, nudio više nego deseterostruko skuplje! Točnije za 212 eura. Uz takvu cijenu, o čemu je nedavno i sam predsjednik Uprave kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva Davor Žmegač javno govorio, nije moguće organizirati proizvodnju. Točnije, u ovom trenutku, s cijenom koja prelazi 150 eura po megavatsatu, nema ekonomske opravdanosti za početak proizvodnje.

To je i razlog zbog kojega još od ožujka stoji proizvodnja. Formalno zbog redovitog remonta, no kasnije se i otvoreno počelo govoriti kako je riječ o optimizaciji rada zbog naraslih troškova plina. Tvrtka zapošljava gotovo 1400 radnika, koji dolaze na posao i obavljaju radove održavanja i čišćenja pogona, no već gotovo pola godine proizvodnje u Petrokemiji nema, pa se s nestrpljenjem iščekuje idući tjedan i objavu novih Vladinih mjera za ublažavanje enormnog porasta cijena plina i struje. U prošlom paketu ovog proljeća, zbog činjenice da je veliki poduzetnik i veliki potrošač plina, Petrokemija nije mogla biti obuhvaćena jedinom mjerom koja je bila namijenjena gospodarstvu, tzv. plinskim vaučerima. No, ovaj put Kutinjani računaju da neće biti zaboravljeni, jer o njima ovisi ne samo opstanak te industrije u kojoj su jedini u Hrvatskoj, nego i jesenska i proljetna sjetva.

Davor Žmegač trenutačno nije voljan za razgovor o nezavidnoj situaciji u kojoj se nalazi Petrokemija i mjerama koje očekuje od Vlade.

“Razumijem interes, no Petrokemija je i dalje u zastoju zbog neprihvatljivih cijena prirodnog plina koje se na CEGH kreću iznad 200 eura po megavatsatu. Razgovori o mogućim opcijama pokretanja proizvodnje su u tijeku s Nadzornim odborom i Vladom RH”, odgovorio je kratko na naš upit Žmegač, poručivši da očekuje da će preciznije odgovore i procjenu stanja moći dati tijekom ovog mjeseca.

No, iz redova radnika jasno daju do znanja da su svjesni da hladan pogon tvrtka više neće moći održavati i da bez pomoći Vlade za tvrtku i njihova radna mjesta nema opstanka.

Što su opcije kojima se može osigurati proizvodnja i nastavak poslovanja u Petrokemiji, kako se čuje, predstavnici tvrtke i većinskog vlasnika Terra Mineralna gnojiva, čiji su osnivači Ina i PPD, od kojih ujedno Petrokemija i nabavlja plin, već su uputili prijedlog Vladi.

Zadnja im je nada da se i za njih nađe mjesto u mjerama, za koje je i sam premijer Andrej Plenković najavio da će biti takve da će biti zadovoljni i građani, i javni sektor, i gospodarstvo, i to i veliki i mali. Iz toga i u Kutini neslužbeno iščitavaju da bi neki oblik subvencija mogao biti usmjeren i za pokrivanje njihovih troškova za plin, a kao druga solucija ostaje mjera kakva je već korištena u prošlom paketu, a to su subvencije korisnicima mineralnih gnojiva.

Apsurd s uvozom iz Rusije

I druge petrokemijske tvrtke u Europi dijele iste probleme i imaju zaustavljenu proizvodnju, te traže pomoć svojih vlada. No, sama činjenica da bi zbog enormnih cijena plina mogla biti obustavljena kompletna proizvodnja ne znači i da na tržištu neće biti umjetnih gnojiva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U najgorem slučaju, ono će biti još dodatno skuplje, no što je najapsurdnije, vrlo vjerojatno će se pojačati prisustvo gnojiva iz Rusije, koje je i do sada bilo na europskom tržištu, a i dalje će biti jer je taj proizvod izuzet od sankcija Rusiji.

Još početkom godine, prije nego su cijene plina eksplodirale, prvi čovjek Petrokemije upozorio je da s tadašnjim cijenama nije moguće organizirati proizvodnju, jer je cijena plina čini više od 80 posto troškova proizvodnje, što nikad nije bilo zabilježeno. Potom se procjenjivalo da je cijena ispod koje nije realno organizirati proizvodnju 90 eura po megavatsatu, a s današnjih 300 eura, bez suporta države, to je još manje izvedivo.

Što s preuzimanjem?

No, i bez krize s plinom situacija u Petrokemiji je već dugo neizvjesna. Postojeći većinski vlasnici, PPD i Ina, nisu ni dosad krili da se žele izvući iz Petrokemije, u prvom redu zbog potrebe velikih financijskih ulaganja u modernizaciju postrojenja.

Njima se još prošle godine javio zainteresirani ulagač turski Yildirim, no on je zainteresiran za preuzimanje 100-postotnog vlasništva, a za što je nužno dobiti suglasnost države u čijim je rukama i nakon provedene privatizacije ostalo još više od 27 posto. Međutim, za dio koji je u portfelju CERP-a država ima strogo propisane procedure, pa mora ponuditi dionice po početnoj cijeni koja je po službenim procjenama CERP-ovih konzultanata za taj paket u prvom krugu bila 305,4 milijuna kuna, čak tri puta više od nominalne vrijednosti. Yildirim nije dostavio ponudu, očito čekajući drugi krug i nižu početnu cijenu.

Prema najavama, novi natječaj država bi trebala raspisati do kraja ove godine, a iako se u ovom trenutku čini da je malo realno da i turski investitor razmišlja o planovima velikih ulaganja u taj biznis, s obzirom na situaciju u svijetu i ovoj proizvodnji, njihovi planovi, kako se čuje, nisu zastali. Oni su, kaže više sugovornika, i dalje zainteresirani za preuzimanje Petrokemije.

U međuvremenu, interes je iskazivalo i još nekoliko potencijalnih kupaca, a među njima čak i iz Mađarske, navodno povezan s Molom, no Yildirim se i dalje smatra najozbiljnijim kupcem.