Monetarna politika u eurozoni ne uspijeva zauzdati divljanje cijena, što priznaju i u Europskoj središnjoj banci (ECB). Godišnja stopa inflacije u srpnju je dosegnula nove rekordne razine u eurozoni, potaknuta nastavljenim snažnim rastom cijena energenata i hrane, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.

U eurozoni godišnja stopa inflacije bila je u srpnju viša za 0,3 postotna boda nego u lipnju i iznosila je 8,9 posto, dosegnuvši također novu najvišu razinu otkada je Eurostat počeo pratiti taj pokazatelj 1996. godine. Srpanjska stopa četiri je puta veća od ECB-ovih ciljanih dva posto.

Bez bitne promjene
Članica uprave ECB-a Isabel Schnabel prije objave Eurostatovih podataka izjavila je za medije kako se izgledi za inflaciju u eurozoni nisu poboljšali unatoč podizanju kamatnih stopa. Središnja monetarna institucija eurozone podigla je u srpnju ključne kamatne stope za pola postotnog boda kako bi zakočila snažan rast cijena, potaknut poskupljenjem energenata i hrane.

“U srpnju odlučili smo podići kamatne stope za 50 baznih bodova jer su nas brinule prognoze inflacije. No, ta zabrinutost iz srpnja nije jenjala… mislim da se perspektiva nije bitno promijenila”, kazala je dužnosnica ECB-a u razgovoru za Reuters. Taj potez nije bio dovoljan da promijeni izglede za inflaciju, naglasila je Schnabel.

“Ne bih isključila mogućnost daljnjeg jačanja inflacije u kratkoročnoj perspektivi. Vjerojatno ćemo živjeti s inflatornim pritiscima dulje vrijeme, oni neće tako brzo jenjati. Trebat će vremena da se inflacija vrati na dva posto”, rekla je Schnabel.

U nadolazećim godinama inflacija bi trebala snažno usporiti, ali Schnabel je primijetila da su ECB-ove projekcije u proteklim kvartalima bile pogrešne, pa bi podaci o stvarnom rastu cijena po njoj trebali igrati značajniju ulogu u kreiranju monetarne politike.

Slaže se ujedno s procjenama da bi eurozona mogla kliznuti u recesiju. “Postoje snažne naznake da će rast usporiti i ne bih isključila mogućnost ulaska u tehničku recesiju, osobito ako opskrba energijom iz Rusije bude dodatno smanjena”, rekla je Schnabel.

“Pojačani su rizici koji bi mogli zakočiti gospodarski rast, zbog novih šokova u opskrbi, koje je izazvala suša i nizak vodostaj u velikim rijekama. Čini se da je, među većim zemljama eurozone, najteže pogođena Njemačka”, kazala je.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Suočeni s dilemom
Recesija bi ublažila cjenovne pritiske, ali sama po sebi ne bi bila dovoljna da se inflacija vrati na ciljanu razinu, upozorava. Istina je da eurozoni prijeti recesija, ali niz signala upućuje istodobno na zaključak da očekivanja inflacije možda izmiču kontroli, sumira Schnabel dilemu u kojoj se našao ECB, suočen s izborom između obuzdavanja inflacije i podupiranja gospodarstva. Čak i ako uđemo u recesiju, malo je vjerojatno da će se inflatorni pritisci smanjiti sami od sebe, dodaje dužnosnica ECB-a.

Kako sada stvari stoje, glavni pokretač inflacije su cijene energenata. Podaci Eurostata pokazuju da rekordne stope inflacije najvećim dijelom odražavaju kontinuirano snažan rast cijena energenata, za 39,6 posto u području primjene zajedničke europske valute.